U bjelovarskom Domu kulture održana je svečana, 13. dodjela nacionalnih nagrada Suncokret ruralnoga turizma, The Sunflower Award. Njome se nagrađuju najbolji od najboljih, oni koji čuvaju, njeguju i oblikuju budućnost ruralnog prostora i pridonose razvoju te vrste turizma. Suncokret ruraloga turizma obuhvaća 17 kategorija i tri posebne kategorije nagrada. Predsjednica Hrvatske udruge “Klub članova Selo”, Dijana Katica istaknula je kako se u Bjelovaru okupilo 400 gostiju – laureata i uzvanika iz cijele Hrvatske.

– Imali smo 260 natjecatelja, nikad ih dosad nije bilo toliko kao sada, iz gotovo cijele Hrvatske i 7 različitih država. Ocjenjivački sud od 15 članova teško je donio odluke. Nagrade se dodjeljuju u 17 kategorija i još 3 posebne kategorije koje se odnose na osobu, to je nagrada dr. Eduard Kušen za najbolju ruralno-turističku destinaciju godine i za ruralno-turističke projekte. Također, imamo ove godine 3 šampiona, to su oni koji su u svojim kategorijama osvojili najviše bodova. Ove godine smo uključili dosta novih kategorija jer smo primijetili da je u nekima velika gužva. Imamo novu kategoriju Žene u ruralnom turizmu, odnosno Ruralne Europljanke – naglasila je. Lani je u konkurenciji za nagrade bilo 190 kandidata, a ove godine njih čak 260. Dijana Katica naglasila je kako su na tu činjenicu ponosni jer je riječ o vrijednim nagradama kojima se ljudi ponose. U ocjenjivačkom sudu nalaze se ljudi iz struke turizma, arhitekture i ruralnog razvoja.
– Nastojimo biti maksimalno objektivni, uvijek je problem što bismo mi sve nagradili, a to ne možemo. Vidi se veliki pomak u razvoju pojedinih natjecatelja i u razvoju pojedinih destinacija. Nekad smo pri obilascima za 50 posto kandidata znali da nisu za nagradu, a sada ih je takvih možda deset. Mi obilazimo sve kandidate, sa svakim razgovaramo i snimimo – navela je Katica te istaknula kako je iz nagrade nastao i projekt Suncokretova mreža koja uključuje redovnu komunikaciju sa svim dosadašnjim dobitnicima u svrhu promocije i razvoja. Bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak poželio je svim uzvanicima dobrodošlicu u najsrdačniji grad u Hrvatskoj.

– Grad Bjelovar je grad koji doživljava svoj preporod po pitanju turizma, posebno naravno kontinentalni turizam. Gradnjom Toplica mi postajemo jedna nova destinacija na kontinentalnoj turističkoj karti Hrvatske. Prije samo 6-7 godina grad Bjelovar je imao negdje oko 19 tisuća noćenja, a ova godina će biti rekordna negdje oko 51 do 52 tisuće noćenja do kraja godine. Prestigli smo mnoge druge kontinentalne gradove, međutim dolaskom Toplica očekujemo da ćemo podignuti to i preko 100 tisuća jer same Toplice bi trebale u budućnosti donositi gradu Bjelovaru novih 200 do 250 tisuća turista na godišnjoj razini – najavio je Hrebak. Istaknuo je kako Bjelovar i Bilogora imaju što za ponuditi turistima i privući ih svojim još neotkrivenim ljepotama. Pohvalio je turističku zajednicu na sjajnim postignućima i poželio još bolje rezultate u turizmu. Župan Bjelovarsko-bilogroske županije Marko Marušić nije krio zadovoljstvo što BBŽ i Grad Bjelovar mogu biti domaćini dodjele nacionalnih nagrada.

– Želim zahvaliti gospođi Katici i svim suradnicima koji su odabrali Bjelovar i našu županiju da budemo domaćini ove prestižne nagrade jer ova nagrada je dodjela najboljima od najboljih. Naša županija bilježi itekako dobre poraste i što se tiče samih noćenja i što se tiče trajanja ostanka gostiju, zaista su pozitivni trendovi i mislim da mi kao ruralni dijelovi kontinentalnog turizma imamo puno toga za ponuditi, tu je sve veći broj kuća za odmor s bazenima, saunama i sa svim pripadajućim sadržajima i drago mi je što se sve više prepoznaje kontinentalna Hrvatska za razvoj turizma, što je svakako sve više i pokretač gospodarskog ciklusa Bjelovarsko-bilogorske županije – poručio je Marušić. Monika Udovičić, državna tajnica Ministarstva turizma i sporta naglasila je kako je ovo sjajna prilika za istaknuti one koji su vrijedno radili u području turizma, ali i poljoprivrede.

– Nema cjelogodišnjeg turizma bez razvoja ruralnog i kontinentalnog turizma i zato nas izrazito vesele ovakve inicijative, ali i pojedinci koji ulažu strašne napore kako bi postigli uspjehe na ruralnom području. Ruralni turizam raste iz godine u godinu i ove godine bilježimo rast od dva, odnosno 3 posto u dolascima i noćenjima, tako da definitivno vidimo veliku perspektivu razvoja ruralnog turizma. Mi smo i u strategiji razvoja turizma do 2030. godine, ali i kroz sva sredstva koja imamo i kojima raspisujemo natječaje, usmjerili ih u razvoju ruralnog turizma. Više od 80 posto sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti realizira se u projektima koji se nalaze u kontinentalnom i ruralnom dijelu Republike Hrvatske tako da mislimo da je to jasan pokazatelj koliko smatramo da su ruralna područja i kontinentalan turizam važni za razvoj hrvatskog turizma – poručila je. Predsjednica Odbora za poljoprivredu i izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora Marijana Petir smatra kako poljoprivrednike treba pitati što im treba kako bi nastavili s proizvodnjom hrane te ostali živjeti na selu.

– Poljoprivrednici i stanovnici sela nam signaliziraju da ih opterećuje prevelika administracija i zato je dobro da ti signali sa terena, a na koje smo i mi upozoravali, stižu do onih koji donose odluke na europskoj razini i da imamo informacije da će se ta administracija smanjiti. Poljoprivrednici trebaju proizvoditi hranu, a ne se baviti papirologijom. Isto tako, oni koji se bave ruralnim turizmom trebaju našu tradiciju i baštinu pretočiti u budućnost, doprinijeti popularizaciji hrvatskog sela, očuvanju našeg identiteta, naših vrijednosti, a ne se baviti nečim što im oduzima vrijeme. U tom smislu smo i potaknuli određene inicijative u komunikaciji s resornim ministarstvima da podupru nositelje ruralnog turizma, da im pomognu u tom njihovom povezivanju poljoprivredne djelatnosti, očuvanja hrvatskog sela s privlačenjem turista i uspostavom destinacija koje će biti cijele godine privlačne, atraktivne i autentične – zakjučila je Petir. Zdravko Tušek, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede i izaslanik predsjednika Vlade poručio je kako su ruralni krajevi kolijevka naše tradicije i kulture, ali i odraz našeg identiteta.

– Trajna je zadaća Vlade Republike Hrvatske da kroz ulaganje u infrastrukturu, obrazovanje, kulturu i sve ostalo stvara kvalitetne uvjete za život na našim selima. Upravo iz tih razloga gradimo temelje za bavljanje ruralnim turizmom – kazao je te naglasio da mu je drago da su dionici ruralnog turizma često korisnici raznih mjera i programa Vlade. Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice čestitao je svim nagrađenima.

– Ruralni turizam je jedna od niša koja sukladno strateškom, marketinškom i operativnom planu hrvatskog turizma zaslužuje pozornost u smislu još kvalitetnije i intenzivnije promocije kontinentalne Hrvatske – rekao je te dodao kako ona ima najveći potencijal rasta u budućnosti s obzirom na činjenicu da turisti koji dolaze u Hrvatsku otkrivaju nove destinacije, doživljaje i iskustva upravo u ruralnom turizmu.
Dodjelu nagrada Suncokret ruralnoga turizma u Domu kulture vodili su Barbara Kolar i Slaven Klobučar, a tijekom večeri uzvanike je pozvala i carica Marija Terezija te barun Philipp Lewin von Beck. Himnu su na početku izvele članice Vox Feminae uz dirigenta Tomislava Vrabeca, a skladbu “Prijatelji stari, gdje ste” izvela je Duška Brčić Šušak uz pratnju benda Flashback. Tijekom večeri izveden je i kratki dio iz scenskog prikaza Babotučka vojna, koja je 2022. godine osvojila Suncokret ruralnog turizma u kategoriji ruralnih projekata.











