Na Aktualnom satu 7. sjednice Gradskog vijeća Čazme pitanja je postavila i vijećnica Ivana Žugaj (Kandidacijska lista grupe birača Dinka Piraka). Najprije je ukazala na nedoumicu vezanu uz Poslovnik, navodeći da nije sigurna može li pitanje uputiti predsjedniku Gradskog vijeća, budući da prema pravilima na pitanja odgovaraju gradonačelnica i pročelnici.
Žugaj je zatim pitala na koji se način i tko predlaže uvrštavanje točaka dnevnog reda te zašto među njima nije bio prijedlog proračuna za 2026. godinu. U nastavku je upitala i gradonačelnicu planira li se i na koji način poboljšati život u prigradskim naseljima, posebno u dijelu koji se odnosi na nogostupe, asfaltiranje lokalnih cesta, ulaganje u društvene domove, uvođenje optičkog interneta, dječja igrališta i zamjenu električne rasvjete.
Drugo pitanje odnosilo se na stanje državne ceste u Bosiljevu. Istaknula nezadovoljstvo građana zbog problema koji su se pojavili tijekom radova, uključujući i nedavnu prometnu nezgodu. Zatražila je informaciju što je Grad dosad poduzeo radi osiguranja sigurnosti prometa te zatražila popis lokalnih cesta koje se planiraju asfaltirati u 2026. godini. Pitala je i što je s dionicom županijske ceste u Gornjim Lipovčanima, dugom oko 800 metara, koja spaja dvije županije, te postoji li ikakav pomak s obzirom na to da se pitanje ponavlja na više sjednica.
Predsjednik Gradskog vijeća Igor Grčić odgovorio je na dio pitanja upućen njemu. – Pošto je pitanje upućeno meni kako se saziva ili kako ste već rekli, po kojem osnovu se saziva Gradsko vijeće, odgovor sadrži Poslovnik o radu. Znači tri mandata ste već bili vijećnica, da vi ne znate tko i po kojim osnovama se saziva Gradsko vijeće, to mi je malo čudno. Ako treba, ja ću vam to pročitati. Imate u Poslovniku o radu Gradskog vijeća, radi se o prioritetima u temama, o predlagateljima i slično.
Gradonačelnica Čazme Valentina Čanađija odgovorila je na pitanja o ulaganjima u naselja. Navela je da Grad kontinuirano ulaže u infrastrukturu u svojoj nadležnosti te najavila nastavak ulaganja u nogostupe pogotovo u središtu naselja Čazma i asfaltiranje lokalnih cesta. Istaknula je da domovi postoje u svim naseljima i da je dio njih u dobrom stanju, dok su neki u većoj potrebi za ulaganjima, što će biti predviđeno proračunom za 2026. godinu. – Što se tiče optičkog interneta, projektom HT-a obuhvaćen je uži centar grada te će se, prema dostupnim informacijama, planirati proširenje mreže i na ostala naselja, rekla je. Dodala je da će sprave na dječjim igralištima biti postavljene u više naselja, a obnova električne rasvjete provodit će se i ubuduće, kao što se radi svake godine.
Govoreći o stanju državne ceste u Bosiljevu, istaknula je da je Grad zatražio hitno očitovanje Hrvatskih cesta i saniranje rupa koje su nastale tijekom radova, što je, kako je navela, i učinjeno. Nakon obilnih kiša Grad je ponovno reagirao zbog poplavljenih dvorišta i podruma, a vatrogasci su intervenirali kako bi se stanje saniralo.
– Od Hrvatskih cesta dobili smo odgovor da su rupe sanirane, a što se tiče poplavljenih dvorišta, moguće je da se radi o oborinskim vodama s okolnih bregova. Po tom ćemo pitanju postupati prema Hrvatskim vodama, dodala je. Objasnila je da će nakon izgradnje pješačke staze biti izveden putni jarak koji će prihvaćati oborinske vode, što bi trebalo ukloniti problem poplavljivanja. Podsjetila je da je završetak projekta bio predviđen za rujan ili listopad te da su Hrvatske ceste najavile financijsko sankcioniranje izvođača zbog kašnjenja.
Na pitanje o asfaltiranju lokalnih cesta u 2026. godini gradonačelnica je rekla da je Grad u postupku određivanja liste prioriteta, sukladno stanju prometnica i potrebama građana. Velik broj cesta je u nadležnosti Županijske uprave za ceste, s kojom će Grad, prema mogućnostima, sudjelovati u obnovi.
Za dionicu u Gornjim Lipovčanima navela je da je 12. rujna Grad službeno zatražio njezino uvrštavanje u plan ŽUC-a za iduću godinu, a da je 30. rujna stigao odgovor da će biti izrađeni troškovnici te dostavljeni Gradu.
– Konkretno to znači da ćemo vidjeti o kojem je iznosu riječ i iznaći mogućnost sufinanciranja, sukladno financijskim mogućnostima, rekla je. Dodala je kako je upravo zbog takvih projekata nužno povećanje komunalne naknade.
Pročelnica Upravnog odjela za proračun, financije, gospodarstvo i EU fondove Dragana Štaba Posavac odgovorila je zašto prijedlog proračuna nije bio na dnevnom redu. – Prošle godine proračun je bio na sjednici 12. prosinca. Danas je 28. studenoga svi smo svjesni kolike su se promjene dogodile u posljednjih nekoliko mjeseci. Ne govorim nužno o promjeni izvršne vlasti ni predstavničkog tijela, već o organizacijskim promjenama unutar gradske uprave. Mislim da bismo bili neiskreni i nerealni da sada samo tako možemo napraviti proračun, navela je.
Istaknula je da Upravni odjel mjesecima nije imao pročelnika. – Ne pravdam se, znam zakon i rokove, no proračun ne treba raditi navrat-nanos samo da ide van već da on treba biti sadržajan. Dodala je da su svim proračunskim korisnicima poslane upute za izradu prijedloga i da prijedlozi građana još pristižu.
– Svim proračunskim korisnicima upućena je uputa za izradu proračuna. Zamolili smo ih za dostavu prijedloga i te smo prijedloge zaprimili. Proračun izrađujemo, a prijedlozi građana i dalje pristižu. Sve ih razmatramo i želimo da proračun bude realan, istaknula je Štaba Posavac.
Vijećnica Žugaj javila se za komentar, navodeći da nije zadovoljna odgovorom. Istaknula je da sazivanje sjednice košta te da je očekivala da će se na dnevnom redu naći i prijedlog proračuna, koji je prema planu trebao biti 15. studenoga. – Imamo danas tri točke i sazivamo Vijeće zbog tri točke koje smo mogli odraditi ranije, dodala je.
Predsjednik Grčić odgovorio je da na izneseno nema komentara te dodao kako postoje i druge stvari koje koštaju znatno više od onoga što je vijećnica navela.
Pročelnica Štaba Posavac u završnom obraćanju pojasnila je rokove. – Do 15. studenog Upravni odjel je dužan podnijeti izvršnoj vlasti, dakle gradonačelnici, prijedlog proračuna, a do 30. studenog ista ga je dužna podnijeti predstavničkom tijelu. Ja sam ovdje samo pročelnik i to želim biti. Ne želim razglabati o tome je li trebala biti još koja sjednica. Da, svaka je trošak, ali jedino tako možemo nešto odlučiti.
Podsjetila je i da je u prošloj godini u prosincu održano više sjednica, ponekad i s manjim brojem točaka.
