Dani Slavka Kolara, manifestacija posvećena poznatom književniku i zavičajnom autoru Slavku Kolaru, i ove je godine u Čazmi okupila autore, članove stručnog povjerenstva, ljubitelje književnosti i posjetitelje koji redovito prate ovo događanje. Program se tradicionalno održava uoči 1. prosinca, datuma Kolarova rođenja i Dana Gradske knjižnice Slavka Kolara Čazma. Pokrenut 2002. godine, događaj je od 2012. obogaćen natječajem za kratku priču – satiru, koji je tijekom godina izgradio čvrstu poziciju među književnim natječajima u Hrvatskoj. Ovogodišnja svečanost označila je četrnaesto izdanje natječaja, a zaključenje manifestacije obilježeno je dodjelom nagrada autorima najboljih priča prema odluci stručnog povjerenstva.

Ravnateljica Gradske knjižnice, Vinka Jelić Balta, istaknula je kako manifestacija i dalje ispunjava svoju osnovnu svrhu – očuvanje uspomene na Slavka Kolara te poticanje književnog stvaralaštva. U razgovoru je naglasila da se svake godine potvrđuje interes autora iz cijele Hrvatske i regije. – Ovo je četrnaesto izdanje natječaja za kratku priču Slavko Kolar. Teško je organizirati ovako nešto, ali još uvijek imam strast prema tome jer smatram da su knjižnice mjesta gdje čuvamo naš nacionalni jezik i gdje ga trebamo poticati. To je i svojevrsni hommage Slavku Kolaru, rekla je.

Istaknula je da je ove godine pristiglo 64 priče, a među njima je deset ušlo u finale. – Tih deset finalista uistinu su svi pobjednici u ovom natječaju. Bilo je još možda deset vrlo dobrih priča koje nisu ušle u završni izbor i upravo nas to potiče da nastavimo dalje. Nadamo se da će Dani Slavka Kolara i iduće godine biti još bolji, rekla je Jelić Balta. Posebno ju je razveselilo što i ove godine finalisti dolaze iz različitih dijelova Hrvatske. – Od Dubrovnika, Splita, Zagreba, Ozlja, pa do Virovitice uvijek je lijepo vidjeti toliku raznolikost. Pohvalno je i što finalisti svake godine rado dolaze u Čazmu.

Osvrnula se i na rad povjerenstva koje već četrnaest godina djeluje u istom sastavu: Miroslav Mićanović, Branislav Oblučar, Hrvoje Kovačević, Slađan Lipovec i ona kao predstavnica organizatora. – Pročitati oko 800 priča u četrnaest godina nije mali posao. Trebate biti stručni i stajati iza svojih odluka. Ni to nije uvijek lako, dodala je.

Član povjerenstva Miroslav Mićanović kazao je kako je i ove godine razina pristiglih radova vrlo visoka. – Razina priča je jako dobra. To je jedan dobar standard pisanja i svijesti o pisanju. Teme se mijenjaju, ali kvaliteta ostaje. I ove smo godine imali težak posao u odabiru, rekao je. Naglasio je kako se, unatoč subjektivnosti čitanja, ocjene povjerenstva u pravilu podudaraju. – Uvijek se izdvoji određeni broj priča koje dobiju najviše ocjene. Dođemo do užeg izbora koji je vrlo usuglašen.

Govoreći o temama, Mićanović je istaknuo da su autori i ove godine kombinirali osobne i društvene motive. – Imali smo priče o intimnim i svakodnevnim situacijama, ali i o društveno-političkim okolnostima koje promatramo u javnom prostoru. To je dobro za natječaj jer pokazuje širinu pristupa, rekao je. Osvrnuo se i na čestu dilemu – prepoznaje li se ponekad autor iza priče.

– Naravno da se katkada čini poznato, ali šifra je spasonosna. Odustanem od nagađanja, dodao je.

Na pitanje pamti li neku priču posebno, odgovorio je: – Naravno da postoje priče i autori koje pamtim, a nerijetko su to i oni koji nisu osvojili jednu od prve tri nagrade, ali su bili među deset najboljih. Lijepo je vraćati se tim pričama i prije novog natječaja.

Treće mjesto na ovogodišnjem natječaju osvojio je Bogdan Bošnjak za priču „Ceremonijal majstor“. Drugo mjesto pripalo je Marinu Pelaiću za „Parceliziranu ispovijed“, dok je pobjednik natječaja Jurica Ćorluka s pričom „Uno di noi!“.

Ćorluka je nakon preuzimanja nagrade istaknuo da mu priznanje predstavlja veliko iznenađenje. – Nisam se nadao jer sam tek počeo pisati kratke priče i još nemam jako visoko mišljenje o svom radu. Već mi je bilo dovoljno to što sam ušao u finale. Drago mi je da je netko pročitao moju priču i prepoznao ju kao kvalitetnu, rekao je. Ukratko je opisao i temu nagrađene priče. – Priča se bavi turističkim putovanjem u Napulj, kazao je.

Svečanost je pratila i gradonačelnica Čazme Valentina Čanađija, koja je istaknula važnost kontinuiteta manifestacije. – Drago mi je što i ovogodišnji Dani Slavka Kolara okupljaju autore različitih generacija i stilova, čime manifestacija zadržava svoju prepoznatljivost. Čestitam svim finalistima i zahvaljujem svim autorima koji su sudjelovali na ovogodišnjem natječaju za kratku priču – satiru. Zadovoljstvo mi je što Dane Slavka Kolara organizira Gradska knjižnica Slavka Kolara, a Grad će i dalje nastaviti podupirati ovu manifestaciju, izjavila je gradonačelnica. Dodala je i kako vjeruje da će događaj i dalje poticati stvaralaštvo te privlačiti nove autore.

Program su upotpunile članice Kulturno-umjetničkog društva Graničar Čazma izvedbom nekoliko moslavačkih pjesama, čime je svečanost dobila dodatnu kulturnu dimenziju. Manifestaciju su podržali Ministarstvo kulture i medija, Bjelovarsko-bilogorska županija i Grad Čazma.

Objava teksta sufinancirana je sredstvima Fonda za poticanje raznovrsnosti i pluralizma elektroničkih medija

Imate priču ili informaciju?

Želite na neki problem upozoriti ili nekoga istaknuti?

Pošaljite nam poruku.

    Vaši podaci neće biti javno objavljeni niti proslijeđeni trećim stranama.