Ovih dana obilježava se Međunarodni dan prevencije zlostavljanja djece te Međunarodni dan djeteta. Sasvim prigodno, u Bjelovaru je otvoren novouređeni prostor Obiteljskog centra. Nakon službenog dijela programa, ravnateljica Obiteljskog centra Područne službe Bjelovarsko-bilogorske, Ivana Šešo otkrila je kako na razini države postoji 21 područna služba, a u svima se provode brojne edukacije.
– Jedna od edukacija je psihosocijalna podrška žrtvama svih oblika nasilja, ali za nas su važniji programi kojima pokušavamo preventivno djelovati. Neki od tih programa su nasilje u mladenačkim vezama, vršnjačko nasilje. U cijeloj Hrvatskoj, u lokalnim zajednicama, u dogovoru sa školama imamo mogućnost odrađivati preventivne programe ili samo predavanja. Programi su nešto što je sustavno zamišljeno, ima od 12 do 15 radionica i obuhvaća djecu različite dobi, uglavnom su to četvrti ili peti razredi, gdje se radi na razvoju emocionalne inteligencije, socijalno prihvatljivih ponašanja, asertivnom rješavanju problema – navela je te dodala kako se u rad trebaju uključiti i roditelji.
– Ono s čim se Obiteljski centar bori, kao u stvari i školstvo, je dobiti roditelje da dođu i da surađuju, zato smo se naravno digli na platforme, tako da radimo i online predavanja i sada smo već u fazi formiranja webinara za te roditelje. Jedna od ideja je da prije nego što pristupe e-dnevniku svake godine, sukladno dobi svojeg djeteta, možda ipak poslušaju neki webinar o tome što roditelj treba učiniti za dijete – istaknula je. Zanimalo nas je kako komentira ideju platforme Europola za pomoć žrtvama nasilja, osobito kad je u pitanju seksualno nasilje.
– Djeca žrtve seksualnog nasilja prvo moraju biti svjesna da su žrtve i da je nad njima izvršeno seksualno nasilje, jer možda nisu ni svjesni što se s njima događa. Ovisi kako će ta platforma biti zamišljena, ali naše iskustvo civilnog društva, tj. Hrabrog telefona u Zagrebu koji djeluje, je da djeca doista traže pomoć. Sve manje traže pomoć preko telefona, a sve više pismenim putem. Znači pokušavaju izbjeći direktnu komunikaciju koja im stvara još više stresa i nesigurnosti i na neki način istražiti teren da vide da li je to nešto gdje bi mogli dati povjerenje ili ne upravo putem pismenog puta, jer mi imamo generacije koje sve više komuniciraju putem poruka, putem whatsappa, putem pisane riječi. Međutim, ono što ja problematiziram je da uz to moramo imati vrlo jasnu kampanju kako bi se mladi i djeca osvijestili da je nad njima izvršeno seksualno nasilje, jer seksualno nasilje nije samo direktan čin. To je puno više toga gdje djeca imaju unutarnji loš osjećaj, ali ne znaju što će s njim i ne znaju kako ga adresirati – poručila je Šešo. Ipak, podatke o broju takvih slučajeva nema.
– Razgovara se da se stavi nekakva odgovornost na internet providere, jako puno sadržaja koji se nalaze na internet stranicama je dostupno djeci neprimjerene dobi. Također, na razini cijele Europske Unije raspravlja se da se donese pravilnik ili zakon u kojem bi se internetske providere obvezalo da osmisle i formiraju sigurnosne postupke ili sigurnosne mreže koje bi djecu zaštitila upravo od toga. Ono što dolazi s druge strane kao jako velika opasnost je umjetna inteligencija. Ja sam malo gledala tu umjetnu inteligenciju, onda sam postavila neka pitanja vezana upravo uz to kako bi se umjetnoj inteligenciji moglo obratiti zlostavljano dijete i ono što je dobro na što sam naišla je da ga uvijek vraća na živog čovjeka i preporuča gdje potražiti pomoć – u Obiteljskom centru, na Plavom telefonu ili kod učitelja. Još uvijek ta umjetna inteligencija nije nešto gdje će doista djeca dobiti pisani savjet koji će onda poslušati – navela je, ali i upozorila kako može doći do zloupotrebe od strane predatora, zbog čega su stručnjaci u velikoj utrci. Gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak naglasio je kako je zgrada starog zatvora u kojoj se sada nalazi Obiteljski centar, obnovljena za 4 milijuna eura iz Fonda solidarnosti i NPOO-a.
– Ovo je tek početak sjajne suradnje s Ministarstvom, gledamo kako da uspostavimo dodatan projekt kojim bismo i Centru za socijalnu skrb u Bjelovaru omogućili ovako reprezentativan prostor. Grad Bjelovar je financirao dokumentaciju i darovao zemljište za sjajan projekt koji vodi Ministarstvo, konkretno Dom za odrasle osobe u Bjelovaru. Pola prostora će koristiti naša udruga OSIT za odrasle osobe s određenim intelektualnim poteškoćama. Tu ćemo isto tako sufinancirati 300 tisuća eura dodatno ono što nedostaje u projektu uz ovo što smo platili dokumentaciju i darovali zemljište. Ukupna vrijednost projekta će biti oko 4,5 milijuna eura. To je projekt koji će prijaviti upravo Dom za odrasle osobe i ja vjerujem da će nam to već iduće godine biti odobreno – naveo je Hrebak. Upraviteljica Područne službe Romana Misir otkrila je kako se novi prostor Obiteljskog centra prostire na oko 300 četvornih metara.
– Prostor je u potpunosti prilagođen specifičnostima rada Obiteljskog centra. Svaka stručna radnica kojih je pet plus administrativna referentica ima svoj prostor za rad namijenjen svim osobama s kojima trebamo raditi. Na razini prošle godine imali smo oko 600 korisnika kojima smo pružali više od 1180 različitih usluga. Naše usluge vezane su uz savjetovanja individualna, grupna, uz provođenje preventivnih programa, različitih radionica, ne samo da radimo u prostoru Obiteljskog centra, nego idemo i izvan našeg grada, u druga područja županije – istaknula je. Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić napomenuo je kako je riječ o ustanovi koja ima jasnu misiju – zadovoljan pojedinac čini jaku obitelj, a jaka obitelj zdravo društvo. Pohvalio je suradnju Grada, Ministarstva i Obiteljskog centra koja je rezultirala kvalitetnim projektom.
– Samo u ovoj godini Obiteljski centar posjetilo je gotovo 34 tisuće osoba, ne samo djeca, ne samo odrasli, nego zajedno detektirajući određene situacije koje onda kroz preventivne programe, savjetovanje i psihosocijalnu podršku ova ustanova može prevenirati i osnažiti obitelji diljem Hrvatske. To nam je bila misija kada smo Obiteljski centar osnivali. Oni su zapravo aktivni dio društva koji surađuju i s djelatnicima Hrvatskog zavoda za socijalni rad i s djelatnicima unutar naših odgojno-obrazovnih institucija, dakle škola, vrtića, fakulteta, ali isto tako surađuju s brojnim udrugama civilnog društva koji su onda počesto i njihovi volonteri ovdje u Obiteljskom centru – poručio je. Piletić je najavio kako je u tijeku izrada projektne dokumentacije za pet novih obiteljskih centara diljem Hrvatske. Potvrdio je kako je u Bjelovaru dogovorena još jedna suradnja na projektu čiji je nositelj Dom za odrasle osobe Bjelovar, čiji je osnivač Vlada Republike Hrvatske.
– Planira se prijava na poziv Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Prijavit će se novi projekt na dvije lokacije u Bjelovaru i jednoj u Koprivničko-križevačkoj županiji kojim ćemo omogućiti 27 novih smještajnih jedinica, koji će onda pružati kvalitetnije usluge kako smještaja, tako i organiziranog stanovanja, ali i izvaninstitucijskih usluga kao što su poludnevni boravci, program savjetovanja i pomoći u kući – naveo je ministar koji je jučer obišao i gradilište Centra za starije u Grubišnom Polju. Osvrnuo se ministar i na problem nasilja.
– Mi smo revidirali naš program postupanja u suradnji s ostalim resorima, plan prevencije nije samo materija Ministarstva socijalne politike, nego i međusobne suradnje između stručnjaka Ministarstva unutarnjih poslova, zdravstvenog sustava i sustava odgoja i obrazovanja. Kroz protokol o postupanju ustanovili smo i županijske krizne timove koji rade na prevenciji, ali i na aktivnom suzbijanju svih oblika nasilja, posebice onog vršnjačkog i nasilja među mladima. Cilj je da pratimo trendove i da institucije koje su zato i osnovane preveniraju, ali i aktivno djeluju svakodnevno u društvu. Jedan od tih primjera je Obiteljski centar koji upravo kroz ove programe i prevencije i savjetovanja samo u ovoj godini je utrostručio broj korisnika u odnosu na prethodnu godinu – kazao je te dodao kako se s Ministarstvom obrazovanja razmatraju dodatne mjere kojim bi se ograničila uporaba pametnih uređaja. Novinare je zanimalo i zna li se koliko je dokumentacije Ministarstva uništeno u požaru Vjesnika.
– Još uvijek to utvrđujemo s obzirom da je ogroman dio dokumentacije tamo već bio pripremljen za izlučivanje, odnosno za uništavanje. Ono što je novijeg datuma tražimo još podatke od svih službi koje su tamo imale arhivu da uspostavimo jasan trag što je tamo završilo, a što je u digitalnom obliku na svim našim platformama postojano i može se rekonstruirati – otkrio je ministar Piletić.
