U velikoj vijećnici Grada Bjelovara upriličeno je uručenje četiriju ugovora i dvaju odluka o bespovratnim sredstvima za nove integrirane projekte na urbanom području grada Bjelovara, zbog čega je grad posjetila ministrica Regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Mikuš Žigman. Na početku svečanog uručenja, sve okupljene pozdravio je domaćin, bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak.
– Ovi ugovori će jako puno značiti za grad Bjelovar te za općine Veliko Trojstvo, Rovišće, Kapela i Štefanje. Riječ je o jako važnim projektima za razvoj naše zajednice, za podizanje standarda naših stanovnika, za još bolje integriranje naših općina s gradom Bjelovarom u jednu cjelinu. Svakodnevno ljudi iz Rovišća, Kapele, Štefanja i Trojstva putuju u grad Bjelovar, vraćaju se nazad kući, dijelimo zajedničke projekte, dijelimo zajedničku infrastrukturu, infrastruktura koja ne znači samo gradu Bjelovaru kao najvećom nositelju ITU financiranja benefite, nego doista mislim da smo napravili sjajne projekte zahvaljujući našem ITU odjelu na čelu sa pročelnicom Andreom Posarić, što su projekti koji će jako puno značiti ne samo za stanovnike Bjelovara, nego za sve naše stanovnike, jer će ih svi zajednički koristiti i mislim da je to najveći benefit ovog financijskog razdoblja za ITU mehanizam – poručio je te pojasnio najveći benefit ITU mehanizma.
– ITU mehanizam je jedinstven oblik europskog financiranja. Uvijek nama država određuje što je to dobro za nas u drugim europskim natječajima, gdje se raspisuju natječaji pa se onda vi morate prilagođavati tim natječajima, a ovo je jedini za koji ja znam, oblik europskog financiranja gdje ministarstvo sluša koje su naše potrebe i sukladno tome u jednoj vrlo ozbiljnoj administrativnoj proceduri realiziramo te potrebe i mi prijavljujemo ono što mi smatramo da je lokalnoj zajednici najpotrebnije, jer ipak ljudi koji žive ovdje i koji nas biraju preko nas znaju što je najpotrebnije i što je to što rješava probleme. Mi smo se već nagledali jako puno europskih projekata gdje se oni realiziraju, financiraju, i projektiraju i onda se poslije dvije, tri ili četiri godine vidi da nije to baš tako kao što je netko u ministarstvu zamislio, jer svaka jedinica lokalne samouprave ima svoje specifične potrebe – napomenuo je Hrebak te dodao kako je uvjeren da će ovi projekti imati značajan utjecaj na standard života građana. Istaknuo je i kako smo jedno od najbržih ITU područja, a još nedostaje projekt Kuće Bakić koju se također planira prijaviti na ITU mehanizam.
Ministrica Nataša Mikuš Žigman otkrila je kako je za 22 grada izdvojeno 680 milijuna eura za razdoblje od 2021. do 2027.
– Za urbano područje koje pokriva grad Bjelovar s pripadajućim općinama izdvojeno je 22 milijuna eura. Ono što smo željeli kroz ovaj mehanizam potaknuti je identifikacija strateških prioriteta i projekata, razvojnih projekata po principu bottom-up, odnosno odozdo prema gore. Znači da upravo gradovi i općine budu ti koji mogu prepoznati, a i najbolje znaju prepoznati svoje razvojne prioritete i projekte koje će donijeti najbolju korist vašim stanovnicima. To se pokazalo kao izvrstan mehanizam u smislu dizajniranja projekta, ali još dodatno, takva provedba jača kapacitete ljudi koji rade u lokalnoj administraciji za provedbu projekata prema svim pravilima i principima kako to Europa traži i osigurava kontinuitet razvojnog planiranja i provedbe takvih projekata prema pravilima kojima se moramo prilagoditi ako želimo uzeti EU sredstva. Bjelovar se u tome pokazao iznimno uspješnim – naglasila je ministrica te pohvalila suradnju između nacionalnih tijela i regionalne, odnosno lokalne vlasti, ali isto tako i izvrsne suradnje na lokalnoj razini, neovisno o političkom predznaku.
– Dodatno bih naglasila da osim ITU mehanizma postoje mogućnosti u okviru Urbanog razvojnog fonda koji je također na raspolaganju jedinicama lokalne uprave i regionalne samouprave. Naime, mi smo s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak dogovorili mehanizam kroz koji se mogu financirati i projekti koji su komercijalnog karaktera uz mogućnost otpisa dijela glavnice ukoliko se zadovolje određeni parametri vezani uz zaštitu okoliša, funkcionalnost objekta, estetiku objekta i mislim da se Grad Bjelovar u tom segmentu već i uključio i povlači sredstva i na taj način – otkrila je. Na kraju je govorila o novom zakonu o regionalnom razvoju koji prepoznaje urbanu dimenziju kao iznimno snažnu razvojnu dimenziju u Hrvatskoj, a koji bi uskoro trebao biti poslan na prvo čitanje.
Četiri ugovora i dvije odluke koje su danas uručene su ukupno vrijedne 23,3 milijuna eura, od čega je 17 milijuna bespovratnih sredstava. Općina Rovišće dobila je odluku o financiranju za projekt Višenamjenski centar Rovišće, Općina Štefanje ugovor za VatroEduka Park, Općina Kapela ugovor za Višenamjenski centar Jabučeta, a Grad Bjelovar odluku o financiranju rekonstrukcije i opremanja atletskog stadiona te ugovore za unutarnje uređenje sportske dvorane u Bjelovaru, kao i za projekt „Zeleni centar Bjelovar“ čiji je korisnik Komunalac d.o.o., dok je Grad Bjelovar partner na projektu.
Predsjednica Uprave Komunalca Ivana Jurković Piščević rekla je više o tom projektu.
– Zeleni centar Bjelovara, strateški je projekt ITU područja Bjelovara koji se sastoji od dvije faze. Jedna faza je izgradnja multifunkcionalnog centra s podzemnom garažom na dvije etaže sa 155 parkirališnih mjesta. Time ćemo omogućiti OPG-ovcima s našeg ITU područja, udrugama koje se bave ili su članovi osobe s invaliditetom, djece s teškoćama, da se bave profesionalnim što preradom, što ugostiteljstvom, za naše poljoprivrednike analiza tla, analiza meda i sve ostalo što je za razvoj poljoprivrede potrebno. Uz hubove za održivo i kružno gospodarstvo. Cijela infrastruktura je samoodrživa, imamo panele – navela je te nastavila.
– Druga faza ovog velikog projekta je rekonstrukcija parka na trgu hrvatskih branitelja koji će unaprijediti javnu infrastrukturu, društvenu infrastrukturu za našu djecu, za rekreativce, biciklistička staza i sve ovo što je potrebno. To je zasigurno projekt koji će promijeniti vizuru grada, promijeniti način kako se prema poljoprivrednicima i prema ostalim svim dionicima vezanim uz poljoprivredu, turizam, organizacije civilnog društva i sve ostalo na ITU području zapravo unaprijeđuje kvaliteta i daje im se konkretna podrška za razvoj – zaključila je Jurković Piščević te dodala kako se veseli i budućim, još većim projektima.
