Grad Bjelovar odnedavno je vlasnik rodne kuće svjetski poznatog kipara Vojina Bakića. Riječ je o povijesnoj zaštićenoj građevini od iznimne kulturne vrijednosti koju se planira obnoviti i prenamijeniti u muzej. Financiranje za taj projekt planira se osigurati i putem vanjskih izvora, odnosno europskih fondova. Bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak danas je predstavio vizualizaciju budućeg muzeja.

– Vrlo smo blizu da dobijemo potrebna sredstva i da pokrenemo Kuću Bakić, novi život kulturne baštine kroz muzejsku interpretaciju. Mi smo podnijeli zahtjev za izdavanje građevinske dozvole. U iduća tri tjedna očekujemo da će građevinska dozvola biti izdana. Nakon toga idemo u proceduru javne nabave, izrade izvedbenih projekata i ja se nadam da ćemo mi već možda i do kraja ove godine otvoriti ponude. Ja vjerujem da već na proljeće možemo krenuti u obnovu kuće Bakić – poručio je Hrebak uz opasku kako bi radovi trebali trajati otprilike godinu i pol. Dodao je kako se puno ulaže u kulturu projektima obnove knjižnica, muzeja te kazališta, a šuška se i o koncertnoj dvorani. Kuća Vojina Bakića nalazi se na adresi Ferde Rusana 2D.

– Grad je za manje od 600 tisuća eura kupio tu zgradu, sad smo osigurali sredstva da ju obnovimo. Financirat će se po starom modelu iz europskih fondova, iz ITU mehanizma. Tvrtka Prostor EKO je napravila dobar, održiv projekt – naveo je te dodao kako želi da muzej ne bude tipičan, već interaktivan kako bi privukao više posjetitelja. Mladen Carek, projektant tvrtke Prostor EKO d.o.o. otkrio je više o projektu.

– Radi se o rekonstrukciji zgrade javne društvene namjene iz derutnog stanja. Uspjeli smo osmisliti koncept kojim ćemo konstrukcijski i energetski obnoviti zgradu koja je kulturno zaštićeno dobro, sve planove smo usuglasili s predstavnicima konzervatora i restauratora, naravno uz pomoć predstavnika Grada Bjelovara i ravnateljice muzeja. Pokušali smo implementirati sve zahtjeve i mislim da smo izvukli maksimalno što se može izvući iz tog objekta koji se proteže na četiri etaže, ispod jednog dijela ima podrum, a kroz cijelu tlocrtnu površinu se nalazi prizemlje, prvi kat i potkrovlje – rekao je. Osim konstrukcijske obnove, kroz energetsku obnovu ugradit će se sofisticirani sustavi grijanja i hlađenja, a bit će ugrađen i lift.

– U samom prizemlju, gdje se s ulične strane nalazi glavni ulaz, koncipirana je suvenirnica. Dalje se ulazi u stalni postav u prizemlju i na prvom katu, dok je u potkrovlju smještena konferencijska dvorana, jedna prostorija za radionice i nekoliko ureda. U vanjskom prostoru smo pokušali napraviti zelenu oazu da u središtu grada imamo kutak sa zelenim površinama, klupicama, elektropunionicama i potrebnim parkirališnim mjestima – napomenuo je Carek. Projekt će stajati između tri i pol te četiri milijuna eura. Otkrio je i kako građevinska bruto površina kompletnog objekta je 1546 četvornih metara, odnosno 1200 do 1300 četvornih metara iznosi neto površina. Ravnateljica Gradskog muzeja Bjelovar Marijana Dragičević istaknula je kako su htjeli napraviti muzej koji bi bio spoj klasičnog i modernog muzeja.

– Moderna bi bila interaktivnost, ali važan je i klasični dio u kojem ljudi dođu vidjeti 3D predmete. To nam je bila glavna referenca. Naravno, Bakić je ovdje bio ključna točka i razmišljali smo što povezuje Bakića i većinu ljudi. Onda smo došli na ideju, pošto je to njegova rodna kuća, da svaka osoba ima dom i na temelju toga smo krenuli graditi priču. Tri prostorije će biti vezane uz stalni postav Vojina Bakića, povijest njegove obitelji, arhitektonski pregled i povijest zgrade i naravno njegove skulpture. Bit će tu i galerijski prostor s povremenim tematskim izložbama kao što imamo i u glavnoj zgradi. A što se tiče stalnog postava, on će biti modularni jer ćemo prikupljati predmete i pozvati ljude da nam doniraju predmete koji ih podsjećaju na domu i da ispričaju priču o tome. Planirana je i topografska karta. Ideja je ovoga muzeja da poveže zajednicu i da svako doprinese na svoj način u građenju ove priče. Osim stalnog postava i povremenih izlužbi imat ćemo naravno i tematske radionice, predavanja i suvenirnicu – nabrojala je Dragičević. Dio muzeja bit će vezan i uz ostale bjelovarske umjetnike poput Naste Rojc, Ive Friščića, Branka Vlahovića, Ede Murtića…

Gradonačelnik Hrebak naglasio je kako se u muzeju planira predstaviti i povijest Rukometnog kluba Bjelovar, a neki od izložaka zasigurno će se moći vidjeti na izložbi o Rukometnom klubu u Gradskom muzeju Bjelovar koja se otvara 27. studenog. Pročelnica za ITU mehanizam Andrea Posarić otkrila je više o financijskom dijelu ovog projekta.

– U okviru ITU mehanizma preostalo je 3.965.000 eura bespovratnih sredstava što čini maksimalno 85 posto vrijednosti projekta, što znači da će 15 posto razlike projekta financirati prijavitelj projekta, to je Grad Bjelovar, dok je Gradski muzej Bjelovar partner na projektu. Upravni odjel za provedbu ITU mehanizma već je započeo određene administrativne aktivnosti koje prethode da se poziv može početi pripremati i objaviti u suradnji s nadležnim Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU. S obzirom na iznos sredstava i da bi osigurali da cijeli taj iznos bude dodijeljen za ovaj projekt, moramo ići u izmjene i dopune strategije razvoja većeg urbanog područja Bjelovar što smo i pokrenuli na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća – poručila je te dodala kako se ovaj projekt mora navesti kao strateški.

Nada se kako cijeli proces neće dugo trajati jer je riječ o malim izmjenama. Važno je za projekt da se vidi integriranost u dijelu zaštite razvoja promicanja kulturne baštine i kulturnih usluga, odnosno muzejskog aspekta te zelenog dijela koji doprinosi zaštiti prirode i bioraznolikosti. Također, Posarić je napomenula kako projekt mora imati utjecaj na veće urbano područje Bjelovar te za općine Veliko Trojstvo, Rovišće, Kapela i Štefanje, zbog čega bi se u budućim postavima i izložbama trebalo voditi računa i o umjetnicima s tih područja.