Danas Katolička crkva slavi blagdan svetog Huberta, zaštitnika lovaca. Sveti Hubert, koji je živio u 7. stoljeću, poznat je kao uzor odgovornog odnosa prema prirodi i životinjama, ali i kao simbol preobrazbe čovjeka kroz duhovno prosvjetljenje.
Prema legendi, Hubert se rodio oko 656. godine u francuskom Toulouseu kao sin vojvode od Akvitanije. Mladost je proveo na kraljevskim dvorovima, uživajući u raskoši i lovu. Nakon smrti supruge pri porodu, napustio je dvorski život i povukao se u osamu.
Na Veliki petak, dok su vjernici bili na misi, Hubert je u ardenškoj šumi ugledao jelena s križem među rogovima. Glas mu je tada poručio da se mora pokajati i potražiti biskupa Lamberta, kako bi promijenio svoj život i pokazao milosrđe prema Božjim stvorenjima.
Duboko potresen, Hubert se odrekao bogatstva i nasljedstva te postao svećenik pod Lambertovim vodstvom u Maastrichtu. Nakon smrti svog učitelja preuzeo je biskupsku službu, posvetivši život vjeri, brizi za siromašne i pokrštavanju pogana. Predaja kaže da je imao dar liječenja bjesnoće i drugih bolesti.
Umro je oko 727. godine, a njegov se spomendan slavi 3. studenoga, na dan prijenosa njegovih relikvija u opatiju u Ardenima, kasnije nazvanu po njemu – Sveti Hubert. Lovci su mu u znak poštovanja prinosili desetinu ulova, a običaj obilježavanja njegova dana lovom i zajedničkim blagovanjem zadržao se sve do danas.
Dan svetog Huberta i danas se obilježava među lovcima diljem Hrvatske i Europe misama, procesijama i okupljanjima uz zvuke lovačkih rogova, u čast svecu koji je lov pretvorio u simbol poštovanja prema prirodi i životu.
