Jučer je održana 4. sjednica Gradskog vijeća Grada Bjelovara. Tijekom aktualnog sata nekoliko je gradskih vijećnika postavilo svoja pitanja te dalo prijedloge. Ana Pleskalt upitala je gradonačelnika Darija Hrebaka kako ocjenjuje standard u Bjelovaru.
– Mi smo grad s najmanjim porezima u državi, s 300 milijuna eura vrijednih projekata, grad koji je uzor mnogim drugim gradovima u državi, s druge strane očekujemo puno i od Vlade RH i tu je zajetan trend podizanja standarda tako da mislim da doista možemo biti zadovoljni – odgovorio je gradonačelnik te dodao kako je zadovoljstvo građana vidljivo i s obzirom na nedavne lokalne izbore.
– U svakom slučaju moramo još puno toga raditi, ali standard u smislu nas, gradske uprave i rada s našim građanima, mislim da je dobar. Mi otvaramo mnoge perspektive ovog grada – napomenuo je.
Ante Brkljačić želio je znati koliko će biti najavljeno povećanje komunalne naknade. Hrebak je odgovorio kako se kroz svaku sjednicu Gradskog vijeća provlače pitanja o održavanju cesta, dječjih igrališta, zelenih površina i slično.
– Sve to vam se radi iz komunalne naknade, komunalnog doprinosa. Po cijenama iz 2001. komunalne naknade i komunalnog doprinosa jednostavno više ne možemo funkcionirati jer cijene i asfalta i radne snage i svega su otišle dramatično gore nekoliko puta – rekao je te dodao kako su cijene već povećali i Virovitica, Koprivnica, Križevci i Đurđevac.
– Mi ćemo ići s 0.76 na vrijednost boda od 1.2, govorim o euru po kvadratu, dok je primjerice Velika Gorica otišla na 2 eura, Koprivnica će ići na 1.4 ako se ne varam, Đurđevac je već otišao na 1.4, dakle svi oni idu daleko više od Bjelovara – poručio je Hrebak. Kao velike projekte za koje novac dolazi iz komunalnog doprinosa i naknade naveo je infrastrukturu za projekt Sjever 2 te za zonu Korenovo. Također je objavio kako će cijena vrtića od 1. siječnja 2026. pokupiti za 50 eura, no sredstva za to bit će osigurana iz gradskog proračuna.
– Odluka o vrijednosti komunalnog boda je na javnom savjetovanju koje traje do 12.11. Svi prijedlozi i primjedbe su dobrodošli. Nakon što završi javno savjetovanje, bit će nacrt odluke na sljedećoj sjednici pa ćemo onda imati prilike o tome detaljno raspravljati – navela je pročelnica Kristina Kocur te dodala kako će cijene i nakon poskupljenja ostati niže od mnogih drugih gradova.
– Poskupljenje će nastupiti početkom sljedeće godine, ako naravno odluka bude usvojena na sljedećem Gradskom vijeću – dodala je. Vijećnika Borisa Abramovića zanimalo je odakle su se uzimali podaci za porezne obveznike za porez za nekretnine. Pročelnica Željka Vizi odgovorila je da je ukupno izašlo 1728 rješenja čija je vrijednost 586.086,81 euro.
– Što se tiče poreza na nekretnine, baza se povukla iz baze komunalne naknade. Pričuvna baza su bili podaci iz središnjeg ureda Porezne uprave. Javljaju nam se stranke koje imaju dugoročne najmove, koji su zaključeni na neodređeno vrijeme, a potiču iz 2001., 2002. i tako dalje i te podatke nam ured Porezne nije dostavio. Stranke smo uputili na žalbeni postupak i njihove žalbe će najvjerojatnije biti usvojene – rekla je, a potom se osvrnula i na to da su neki dobili porez na nekretnine i za garaže.
– Dio nekretnina iz komunalne naknade je imao oznaku sektora 1. Sektor 1 je oznaka za stambeni prostor, a trebao bi biti za garaže sektor 5. Mi smo to sad popravili i te stranke neće biti oštećene. Porez na nekretnine se dijeli između Grada i Županije, 80 posto je prihvat Grada, a 20 posto Županije, i u ova tri tjedna naplaćeno je 146.530,95 eura – otkrila je Vizi.
Vijećnik Slobodan Žganjer želio je znati mogu li se na južnoj obilaznici kod kružnog toka i Ulice Ante Kovačića postaviti bukobrani. Pročelnica Kocur istaknula je kako nije znala da za time postoji potreba, ali i pojasnila kako je južna obilaznica u vlasništvu Hrvatskih cesta.
Ana Pleskalt komentirala je kako su svjesni da je navedena prometnica pod ingerencijom Hrvatskih cesta te upitala može li Grad poslati molbu za tim. Gradonačelnik Hrebak potvrdio je da mogu poslati dopis, ali i ukazao da je teško moguće da će se to ostvariti i to neovisno je li netko ili nije član vladajuće većine. Dodao je kako ni on dosad nije čuo da postoji problem. Pleskalt je upitala je li nevjerojatno da su Hrvatske ceste napravile neki propust te spomenula kako problem postoji i sa cestom u Gudovcu gdje dio ceste nije otvoren zbog propusta i šahte se nalaze na sredini. Hrebak joj je dao prijedlog.
– S obzirom da vi dolazite iz vladajuće stranke, možemo napraviti sastanak s ministrom, s obzirom da ste vi sad rekli da Hrvatske ceste ne znaju raditi svoj posao, a upravo je taj ministar postavio i sve predsjednike uprave, direktore Hrvatskih cesta, znači da HDZ-ovci nisu dobro odradili svoj posao – poručio je te predložio da se pošalje dopis da je predsjednica Kluba vijećnika HDZ-a Gradskog vijeća rekla da nešto nije u redu sa stanjem cesta pod ingerencijom Hrvatskih cesta na području grada Bjelovara te da se zatraži sastanak s ministrom na temu bukobrana i šahti u Gudovcu.
Pitanje o spajanju dvaju nogometnih klubova postavio je Damir Bajs. Želio je znati u kojoj su fazi pregovori između NK Bjelovar i NK Mladost jer se govori kako će Grad financirati samo jedan klub. Hrebak je odgovorio kako će se Arena Bjelovar graditi ne samo zbog nogometa, nego i zbog prve dvorane u Hrvatskoj za malokalibarsku pušku i pištolj. Naveo je kako Grad sufinancira oba kluba s po 300 tisuća eura, a rezultati nisu dobri. Jasno je zato, kazao je, da treba podržati samo jedan klub jer nema smisla gurati oba trećeligaša, a imat ćemo uvjete za 1. HNL. NK Mladost Ždralovi iskazali su jasan interes za to. Govorio je Hrebak i o trenutnom nedostatku perspektive te stanju bjelovarskog sporta. Istaknuo je kako se i predstavnici drugih sportova poput košarke žale na nedovoljna sredstva, ali odbijaju se ujediniti. Vjeruje kako će Ždralovi ući u višu ligu, dok se Bjelovar mora izboriti i za rang u kojem trenutno jest. Otkrio je i kako su ga iz NK Bjelovara tražili milijun eura iz proračuna i da prekinu suradnju sa Ždralovima, no to su odbili jer smatraju kako nemaju nikakvu perspektivu niti sponzore, a ključ je upravo u spoju s privatnim investitorima.
Vijećnik Dragan Boltižar upitao je kada se planira izgradnja nogostupa u Klokočevcu te kada će se obnoviti nogostup i napraviti biciklistička staza u Zagrebačkoj ulici i ulici Vladimira Nazora. Također je predložio da se iscrtaju dodatne prometne trake za skretanje iz Zagrebačke ulice u Ulicu Matije Gupca i Antuna Radića. Hrebak je odgovorio kako se radi i projektira projekt aglomeracije, a nakon što se napravi kanalizacija, onda će i cesta i nogostup u Klokočevcu jer nema smisla raditi obrnutim procesom. Zagrebačka ulica je pod nadležnošću Hrvatskih cesta pa je zaključio da treba napraviti sastanak s njima jer očito imaju puno tema za razgovor.
Nenad Nekvapil postavio je pitanja o zelenim otocima i Trojstvenoj ulici. Ukazao je na to da su na mjestima na kojima su ranije bili kontejneri sada hrpe smeća, ali i na to da je starijima problem otići do reciklažnih dvorišta. Predložio je da Grad ponudi stipendije i za srednje škole jer nam nedostaje obrtničkih zanimanja. Gradonačelnik je rekao kako zeleni otoci nisu funkcionirali, ali je predložio direktorici Komunalca Ivani Jurković Piščević da se vidi kako pomoći starijima. O projektu istočne obilaznice također se treba razgovarati s Hrvatskim cestama, ali složio se da bi bilo dobro da Grad napravi otkup zemljišta. Za prijedlog je komentirao kako ne vjeruje da bi one riješile problem nedostatka pojedinih zanimanja jer se mora mijenjati svijet građana, no spreman je razmisliti o tom prijedlogu.
