U Čazmi održana izložba gljiva u sklopu manifestacije „Jela naše mladosti za vaše radosti“

U sklopu manifestacije Jela naše mladosti za vaše radosti održana je izložba gljiva koju su priredili članovi Gljivarskog društva Crveni peharček iz Ivanić-Grada. Izložba je pobudila veliki interes građana, a predstavljeno je šezdesetak vrsta gljiva ubranih u šumi Marča.

Članica društva i determinator Ljiljana Oršulić pojasnila je da ove jeseni u šumama nema mnogo gljiva.
– Vrijeme je nepovoljno. Ove jeseni gljiva ima vrlo malo. Kiše je premalo, a sunce sija, no to nije dovoljno da bi gljive rasle – rekla je Oršulić.

O pripremi izložbe istaknula je da su članovi društva prikupili oko 60 vrsta gljiva koje su sve ubrane u Marči.
– Izložbu gljiva pripremilo je Gljivarsko društvo Crveni peharček iz Ivanić-Grada, a predstavljeno je oko 60 vrsta gljiva. Sve su ubrane u šumi Marči – kazala je Oršulić te dodala da je cilj izložbe približiti građanima svijet gljiva i upozoriti ih na moguće pogreške pri branju.

Govoreći o prepoznavanju gljiva, istaknula je kako se gljive moraju pažljivo promatrati.
– Ljudi su često previše sigurni u svoje znanje. Gljive se moraju jako dobro gledati i proučavati, jer se mnogi znaju zeznuti u peteljkama. Otrovna pečurka uvijek ima žućkastu boju pri dnu stručka ili na klobuku, dok je livadska pečurka bijela, s ružičastim listićima i ugodna za konzumaciju – pojasnila je.

Oršulić ističe da je pogrešno uvjerenje kako se kod vrganja ne može pogriješiti, jer postoji više njihovih vrsta.

– Kažu ljudi da se kod vrganja ne može pogriješiti, ali može. Ima jestivih, nejestivih i uvjetno jestivih vrganja. Ako su uvjetno jestivi, moraju se prokuhati, odbaciti voda, pa ih tek onda možemo termički obrađivati. Pravi vrganj je onaj lijepi, čvrsti, ljetni ili raspucani – svi su oni jestivi i sigurni za konzumaciju – rekla je.

Dodala je i kako su društvene mreže doprinijele popularizaciji branja gljiva, ali i dovele do neodgovornog ponašanja.
– Facebook grupe o gljivama su s jedne strane korisne jer potiču ljude da idu u šumu, ali s druge strane ima i puno netočnih informacija. Neki napune košare gljivama pa tek onda pitaju što su ubrali i je li to jestivo. To nije odgovorno – istaknula je.

Naglasila je i da se gljive ne mogu sigurno prepoznati samo na temelju fotografije.
– Ne može se preko slike stopostotno tvrditi koja je gljiva koja. Najbolje bi bilo da se ljudi upoznaju s gljivama na predavanjima i radionicama koje održavamo u našem društvu. Tako se najviše nauči – poručila je.

Govoreći o pravilnom branju, Oršulić napominje da gljive nije dobro rezati nožem. Gljiva se, kaže, treba lagano izvući iz tla uz blago okretanje, jer rezanjem ostaje dio stručka koji može istrunuti, a time se uništava micelij – podzemni dio gljive koji omogućava njezin ponovni rast.