„Izgubljeno vrijeme“: Satovi iz privatne kolekcije Marka Boljfetića predstavljeni u Čazmi

Velik broj građana okupio se u prostoru Kutka za kulturni trenutak u Centru za kulturu, Gradskog muzeja Čazma, na otvorenju izložbe satova iz privatne kolekcije Marka Boljfetića pod nazivom „Izgubljeno vrijeme“. Riječ je o prvoj izložbi ovog strastvenog kolekcionara, koji se javnosti odlučio predstaviti nakon višegodišnjeg prikupljanja satova i istraživanja njihove povijesti.

Kako sam kaže, ljubav prema satovima dogodila se spontano. – To je počelo prije nekih pet, šest godina. Imao sam tri vintage sata i htio sam ih servisirati. U tom procesu počeo sam istraživati kakvi su to satovi, gdje se mogu popraviti i što se sve o njima može doznati. Malo-pomalo počeo sam ulaziti u taj svijet i na kraju sam došao do prave kolekcije – prisjetio se Boljfetić.

Kasnije se interes proširio i na zidne satove. – Posebno sam se posvetio šoten satovima, zidnim satovima kakve svi pamtimo, recimo iz filmova o Dudeku i Regici, te francuskim satovima poznatim pod imenom „Japy“. Do njih sam došao zahvaljujući razgovoru s jednim kolekcionarom iz Zagreba, koji mi je skrenuo pažnju na njih. Nisam ni znao da takva linija satova postoji dok mi nije pokazao jedan primjerak – rekao je.

Osim samog sakupljanja, sve ga je više privlačila i priča koju satovi nose. – Zapravo, riječ je o satovima naših predaka. U literaturi i različitim izvorima uglavnom se spominju skupocjeni satovi, nama običnim smrtnicima nedostižni, dok je meni naglasak bio na onima koje je koristila šira masa ljudi, satovima za svakodnevnu upotrebu. Upravo zato izložba nosi naziv „Izgubljeno vrijeme“ – objasnio je Boljfetić.

Dodao je kako naslov nije odabran u pesimističnom tonu. – Netko mi je prigovorio da zvuči negativno, no zapravo je riječ o nostalgiji. Danas smo svi užurbani, gledamo samo brojke i stalno jurimo, a ovi satovi mogu biti dobar podsjetnik na to kako su nekada ljudi živjeli. Njihovi motivi i detalji pričaju priču i uvijek se pitam što bi nam ti satovi mogli reći kad bi mogli govoriti – kazao je.

No, do satova nije bilo lako doći. – Često sam ih pronalazio po sajmovima, ali rijetko u potpunosti sačuvane. Najčešće su mehanizmi bili izvađeni i zamijenjeni baterijskima. Trebalo je puno vremena i strpljenja da pronađem originalne dijelove, često preko interneta i eBaya, kako bih kompletirao cijeli sat – pojasnio je Boljfetić.

Izložba donosi dvanaest satova šotki u potpunom sastavu, uz nekoliko dodatnih mehanizama i rijetkih primjeraka. Tu je i šest “Japy” satova– Najstariji sat datira s početka 19. stoljeća. Imam i sat korišten u avijaciji iz 1937. godine, zatim jedan koji je bio u vojnim vozilima pedesetih godina. Posebno mi je drag čuvarski sat iz sredine 19. stoljeća, otprilike iz 1850. godine. Izgleda poput kompasa, pa često zbunjuje posjetitelje. U kolekciji su i dva sata povezana s utrkama golubova pismonoša, jedan iz 1920. i drugi iz razdoblja pedesetih do sedamdesetih godina. Tu su i stare budilice, koje su također dio priče o svakodnevnom životu – rekao je.

Ovo je prva izložba Marka Boljfetića, a ideja je, kaže, nastala u razgovoru s učiteljem Zdravkom Jurićem. – Prije nepune dvije godine rekao mi je da je šteta da sve ostane na tavanu i da bi ljudi trebali to vidjeti. Upoznao me s ravnateljicom Centra za kulturu i ubrzo smo dogovorili postav. Nije bilo dvojbi, svi smo se složili da vrijedi pokazati ove satove javnosti. Izložba nije savršena, ali je prilika da se ljudi prisjete predmeta koji su nekada bili sastavni dio svakog doma – naglasio je.

Boljfetić je ispričao i ponešto o svom osobnom porijeklu. – Rođen sam u Bjelovaru, djetinjstvo sam proveo u Mikloušu, a korijeni obitelji sežu u Liku. Volim reći da sam lički Moslavac. Danas sam i dalje vezan uz Miklouš, gdje su moji roditelji i gdje rado provodim vrijeme – dodao je.

Izložba „Izgubljeno vrijeme“ ostat će otvorena u Centru za kulturu, a svi zainteresirani posjetitelji mogu je razgledati u redovnom radnom vremenu ustanove.

Objava teksta sufinancirana je sredstvima Fonda za poticanje raznovrsnosti i pluralizma elektroničkih medija