Na 32. Jesenskom međunarodnom bjelovarskom sajmu zatekli smo jednu posebnu pasminu goveda. Premda bi ih se lako moglo zamijeniti s istarskim govedom, boškarinom, riječ je o slavonsko-srijemskom podolcu. Hrvoje Glavačević iz Strizivojne u Osječko-baranjskoj županiji otkrio nam je da je riječ o izvornoj pasmini goveda, ali i naveo neke od njihovih karakteristika.
– Oni su krupne građe, odnosno konstitucije i imaju velike rogove. Pozitivne osobine su da su otporni na vremenske uvjete, skromni su u ishrani, mogu cijele godine živjeti na otvorenom, samo da imaju dosta hrane i vode. Ne treba im pomoć kod telenja, kod nekih goveda treba ljudska pomoć, no one se same otele, same sve mogu kao divlje životinje – govori naš sugovornik. U Slavoniji ima 13 odraslih grla, a na bjelovarski sajam stigao je s bikom, kravom i teletom. Na sajam je ranijih godina dolazio u svojstvu posjetitelja, no ove godine po prvi puta je došao kao izlagač.
– Nekoliko godina nije bilo slavonskog podolca ovdje na izložbi pa su molili našu udrugu ako je ikako moguće da dovezemo pa smo se potrudili. To je jako teško jer su oni uglavnom na paši, teško ih je uhvatiti i dovesti, to je stres i za njih i za nas. Iz ljubavi smo ih dovezli, nemamo baš neke koristi, ali izložba je državna pa kad su sve pasmine ovdje, neka bude i ova. Neka je posjetitelji mogu vidjeti – navodi Glavačević.
Zadovoljan je sajmom i interesom ljudi koji se pomalo raspituju, dok ih kod kuće znaju i nazvati jer su zainteresirani za uzgoj, osobito iz Like ili Dalmacije gdje imaju velike pašnjake. Kako kaže ovaj uzgajivač, čuo je da se podolci znaju dobro obraniti i od vuka pa im divljina ne predstavlja problem, naravno uz uvjet da imaju dovoljno hrane. Razgovarali smo i o koristima ove pasmine.
– Ova se pasmina koristila za rad otkad postoji, kao i za proizvodnju mlijeka i sira. Zbog toga što je skromna u ishrani lako ju je bilo imati. Tada je bilo dovoljna jedna ili dvije krave za obitelj koje bi dnevno davale po pet, odnosno deset litara mlijeka jer se nije moralo prodavati. Sada se uglavnom koriste za meso. Oni su na paši i jedu prirodnu hranu, nisu brzo utovljeni pa je kvalitetnije i ukusnije meso i bolje nutritivne vrijednosti kad nije intenzivan tov nego je sve prirodno – zaključuje Glavačević.
Imate priču ili informaciju?
Želite na neki problem upozoriti ili nekoga istaknuti?
Pošaljite nam poruku.
Vaši podaci neće biti javno objavljeni niti proslijeđeni trećim stranama.
