Razgovor sa Zlatkom Salajem, direktorom Bjelovarskog sajma, uoči 32. Međunarodnog jesenskog bjelovarskog sajma

32. Međunarodni jesenski bjelovarski sajam samo što nije počeo. Ostalo je još nešto malo više od tjedan dana, a priprema i posla ima još jako puno. Upravo zbog toga razgovarali smo s direktorom sajma, Zlatkom Salajem.

Sajam je pred vratima, ovo je već 32. po redu jesenski. Zapravo, s jesenskim je i krenulo sve. Potom su se razvili i proljetni sajmovi. Nekako su se sada izbalansirali pa su približno slični, no krenulo je kao jesenski sajam, a nekoliko godina kasnije došao je i proljetni. Jedina je razlika što je proljetni sajam prvenstveno vezan uz mehanizaciju i sve potrebno za proljetnu sjetvu, dakle u nešto većem obujmu nego u jesen. A jesen krasi državna stočarska izložba, koja je krenula nekoliko godina nakon prvog sajma. To je kruna našeg jesenskog sajma i nešto što u Republici Hrvatskoj ne postoji nigdje drugdje. Postoje lokalne izložbe, ali da se na jednom mjestu okupi toliki broj uzgajivača iz cijele zemlje – toga nema.

Možemo slobodno reći da je ovo najveći takav sajam ne samo u Hrvatskoj nego i u regiji.

Bio sam početkom godine u Francuskoj, koja je puno veća zemlja i naravno da tamo ima više stoke. Ali, recimo, Novi Sad, sajam star 100 godina – nije imao nijedno grlo stoke zbog mjera protiv afričke svinjske kuge. U Radgoni su bili samo konji, ovce i koze. Kod nas će biti sve vrste – goveda, konja, ovaca, koza, izvornih i mesnih pasmina. Sve osim svinja, zbog mjera opreza vezanih uz afričku svinjsku kugu. U našoj županiji je nema, ali dolaze ljudi iz cijele Hrvatske pa se mjere ipak provode. Sva druga stoka također će doći uz određene mjere, ali će doći. Ove godine imat ćemo blizu 200 izlagača, OPG-ova i privatnih proizvođača, s više od 400 grla stoke. U to nisu uračunate male životinje, perad i pčele.

Možemo reći da je to pravi domaći zoološki vrt.

Možda će ove godine brojka biti i rekordna, traži se mjesto više u stajama, što nas veseli. Najaktivniji su oni s konjima. Svake godine imamo hrvatskog hladnokrvnjaka, hrvatskog posavca, lipicanca, gidrana, a ubacimo i poneku drugu pasminu. Jedna cijela hala posvećena je konjima, a druga govedima. Ove godine smo jako puni i već razmišljamo o gradnji nove nadstrešnice kako bismo izdvojili ovce i koze kojih je više nego lani. To je plan za budućnost, a isto tako i za uzgajivače svinja, kada se za to steknu uvjeti.

Sajam se iz godine u godinu širi i zahtijeva nove objekte.Što točno planirate graditi?

U izradi je projekt nove izložbene dvorane, obnove postojećih prostora i jedne velike nadstrešnice preko glavne šetnice. To bi bila jedna od većih investicija u povijesti sajma.

Projekt izgleda odlično i sigurno će podići sajam na višu razinu.

Bit će povezani prostori, neovisno o lošem vremenu, a dio izlagača koji su sada vani dobit će zatvorene prostore, dovoljno velike i za velike strojeve poput kombajna.

Vrijeme je znalo zadavati probleme. Zadnja dva sajma bila su najlošija po pitanju vremena.

Da, imali smo peh. Nadamo se da se to neće treći put ponoviti. Već smo uložili znatna sredstva u odvodnju i uređenje prostora kako bi se voda što prije povukla i omogućila normalan rad sajma.

Ove godine vaš sajam zapravo okuplja nekoliko sajmova u jednom. Peti element – grijanje i obnovljivi izvori energije, Drvni svijet – proizvođači šumarske i drvoprerađivačke opreme, Sajam opreme za stočarstvo, KONTUR – Sajam kontinentalnog turizma i Sajam gospodarskih vozila.

Naš sajam nosi naziv Međunarodni jesenski bjelovarski sajam, a mnogi ga jednostavno poznaju kao “Gudovački sajam”. Ponekad ljudi misle da su tu samo krave i traktori, a onda vide da ima i namještaja, jacuzzija, svega. Zato smo i imenovali posebne sajmove kako bi bilo jasnije. Naš prostor od 10 hektara treba popuniti, a sadržaja je zaista mnogo. Primjerice, šumarska oprema je toliko zastupljena da je zaslužila svoj naziv sajma. Isto vrijedi i za obnovljive izvore energije, turizam, bazene, opremu za kuće i vikendice. U sklopu svega toga organiziramo i stručna predavanja. Primjer je panel o korištenju solarnih panela na OPG-ovima, u suradnji s Agronomskim fakultetom, Ministarstvom i proizvođačima. Također, tu su i predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore, fakulteta i udruga uzgajivača. Edukacija je važna i sajmu daje dodatnu vrijednost.

Čini se da posjećujete i druge sajmove u regiji kako biste usporedili iskustva.

Tako je. Posjetili smo Gornju Radgonu u Sloveniji. Novi Sad je sajam star 100 godina, Radgona oko 70, a naš je 32. Po infrastrukturi oni su ispred nas, primjerice Novi Sad ima veliku ulaznu halu, no u stočarskom dijelu smo jači. Mi smo u korak sa sajmovima iako su dva do tri puta stariji. Nedostaje nam još infrastrukture, ali radimo na tome sa Županijom i Gradom. Uspješno odrađujemo sajmove, razmjenjujemo iskustva i gradimo dobre kontakte.

Ono što posjetitelje zanima jesu cijene ulaznica i pitanje parkirališta. Kako ste to riješili?

Nadam se da će vrijeme biti povoljno jer imamo dovoljno kapaciteta. Što se tiče parkiranja, kod nas je parking besplatan. U Sloveniji je parkiralište problem i plaća se, isto tako u Novom Sadu. Mi koristimo naše livade i vlastiti prostor od nekoliko hektara, a u subotu i nedjelju dodatno osiguravamo besplatan autobusni prijevoz iz grada, svakih sat vremena prema sajmu i isto tako natrag. Ulaznica stoji 6 eura, za studente i umirovljenike 5, za grupe od više od 20 posjetitelja 4 eura, a obiteljska ulaznica je 15 eura za dvoje odraslih i do troje djece. U usporedbi s drugim sajmovima u regiji, najpovoljniji smo.

Koje je radno vrijeme sajma?
Od 9 do 18 sati svaki dan. Nedjeljom radimo do 17 sati, jer neki izlagači iz daljih krajeva žele ranije krenuti kući. No, posjetitelji mogu ostati i duže.

Osjete li se globalne krize i ratovi na sajmu?
Svaki sajam donosi promjene. Uvijek neki izlagači odustanu, a dođu novi. To je i dobro jer se sadržaj obnavlja. Ove godine uveli smo Sajam gospodarskih vozila, što ranije nismo imali, pa će biti nešto više kombija i gospodarskih automobila. Uvijek je ponešto novo.

Za kraj, ima li nešto što je ostalo neizrečeno, a bitno?
Nabrojali smo sve glavne teme, a uz to tu je i šarolika ugostiteljska ponuda, nagradne igre i prezentacije. Posjetitelji mogu ugodno provesti ne samo jedan nego i više dana. Svečano otvorenje je u petak u 10 sati i sve ide po planu.