Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije objavilo je početkom srpnja revidirano godišnje izvješće o komunalnom otpadu za 2024. godinu, koje pokazuje kako Hrvatska, unatoč rastu stopa odvajanja, još uvijek ne ispunjava ciljeve EU. Lani je proizvedeno ukupno 1,88 milijuna tona komunalnog otpada, odnosno 486 kilograma po stanovniku. Stopa odvojenog sakupljanja, koja obuhvaća sve vrste otpada osim miješanog, porasla je na 49 posto, što je tri postotna boda više nego 2023., no daleko je od ciljanih 55 posto za 2025. godinu, 60 posto do 2030. godine i 65 posto do 2035. godine.
Velike razlike među gradovima
Prelog i dalje prednjači sa 67,8 posto odvojeno prikupljenog otpada, slijede Mursko Središće sa 65,21 i Buzet sa 60,23 posto. Među prvih 10 gradova nalaze se Osijek, Slavonski Brod, Koprivnica, Varaždin, Krk, Ludbreg, Koprivnica, Grubišno Polje i Križevci. Na dnu ljestvice nalaze se Imotski, Obrovac i Korčula, a među kontinentalnim gradovima izrazito loše stoji Čazma, koja bilježi svega 6 posto odvojeno prikupljenog otpada.
Rezultati Bjelovarsko-bilogorske županije
U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u 2024. godini prikupljeno je ukupno 20.419,66 tona komunalnog otpada, od čega 14.774,66 tona čini miješani komunalni otpad. U sustav odvoza uključeno je 98.994 stanovnika, a prosjek otpada po stanovniku iznosi 206,27 kilograma godišnje. Stopa odvojenog prikupljanja u cijeloj županiji je 27,64 posto, što je gotovo dvostruko manje od zadanog cilja od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada za ovu godinu.
Gradovi: Grubišno Polje u vrhu, Čazma najlošija u županiji i među najlošijima u zemlji
Među gradovima u županiji najbolji rezultat ima Grubišno Polje, s impresivnih 53,06 posto, čime je prešlo prag od 50 posto i svrstalo se među najuspješnije gradove u Hrvatskoj. Slijede Daruvar (35,56 posto) i Bjelovar (32,27 posto). Na samom dnu je Čazma sa 6,0 posto, što je jedan od najlošijih rezultata na nacionalnoj razini i najlošiji rezultat u županiji uključujući i općine.
Stanje u općinama
Od općina u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, najbolje je Štefanje s 31,12 posto, a dobre rezultate imaju i Hercegovac (24,95 posto) te Severin (22,42 posto). S druge strane, općine Nova Rača (6,05 posto), Veliki Grđevac (6,84 posto) i Đulovac (7,03 posto) nalaze se na dnu ljestvice i povlače prosjek županije prema dolje. Većina ostalih općina bilježi rezultate između 10 i 20 posto, što je daleko od željenih ciljeva.
Izazovi i ciljevi
Izvješće upozorava na trajne probleme s kontaminacijom odvojenog otpada, osobito biootpada, zbog čega znatan dio završava na odlagalištima umjesto u postupcima oporabe. Na razini Hrvatske, stopa recikliranja iznosi tek 37 posto, a stopa oporabe 38 posto, što je ispod propisanih zakonskih i europskih ciljeva.
Bjelovarsko-bilogorska županija mora znatno unaprijediti sustav gospodarenja otpadom kako bi se približila nacionalnom prosjeku i planiranih 55 posto odvojenog otpada do 2025. godine. Velike razlike među gradovima, gdje Grubišno Polje prednjači, a Čazma i dalje nema dovoljno dobro razvijen sustav odvajanja, pokazuju koliko je neujednačena praksa unutar iste županije.
Imate priču ili informaciju?
Želite na neki problem upozoriti ili nekoga istaknuti?
Pošaljite nam poruku.
Vaši podaci neće biti javno objavljeni niti proslijeđeni trećim stranama.
