Čazmanski kraj kroz povijest oduvijek je bio vezan uz šumu, šumarstvo, šumarije o čemu najbolje govore nazivi mjesta koja nas okružuju. Ljudi okruženi šumama živjeli su s njima i od njih uzimali ono što im je bilo potrebno za svakodnevni život.
Još od srednjeg vijeka biskupi svojim statutima uređuju pitanje gospodarenja šumama. Prodorom Osmanlija, čitav prostor ostaje prazan, a polja i oranice obrasle su šikarom, gustim raslinjem i šumama koje i mi danas dijelom baštinimo. Ulaskom u sastav Vojne krajine, vojne vlasti preuzimaju upravu nad šumama, sve do 1871. i razvojačenja ovog dijela krajine. Razdvajaju se šume po vlasništvu — šume imovnih općina, erara i zemljišnih zajednica, a vrlo brzo nastaju i šumarije—šumarija u Ivanskoj, Dragancu i Čazmi. Posebno poglavlje posvećeno je šumi Garjevica.
Ovo je povijesna izložba, promatrana kroz ekohistoriju – znanstvenu disciplinu koja proučava povijest interakcije čovjeka i prirode na tri različite razine obrađene kroz izložbu. Konceptualno, izložba je podijeljena na dva dijela koje najkraće možemo opisati riječima “o šumi” i “od šume”. Prvi dio govori o važnosti šuma i šumarija kroz povijest, a drugi se bavi predmetima izrađenima od drveta i njihovih sekundarnih proizvoda, a koji su pretežito dio etnografske zbirke gradskog muzeja.
Zahvaljujemo svim suradnicima, ustanovama i pojedincima, koji su pomogli u ostvarenju ove izložbe. Posebna zahvala ide lokalnoj zajednici – čuvarima uspomena, iskustava i znanja – bez kojih ova priča ne bi bila potpuna.
Autorica izložbenog postava i kataloga je Marina Junger Sokolović, a izložbu možete pogledati do 10. listopada 2025. godine.
Imate priču ili informaciju?
Želite na neki problem upozoriti ili nekoga istaknuti?
Pošaljite nam poruku.
Vaši podaci neće biti javno objavljeni niti proslijeđeni trećim stranama.
