Katolička Crkva danas obilježava blagdan Tijelova, punim nazivom Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove, jedan od najvećih katoličkih blagdana posvećen Euharistiji. Blagdan se slavi devetog četvrtka nakon Uskrsa, odnosno u četvrtak nakon svetkovine Presvetog Trojstva. Riječ je o pokretnom blagdanu koji je u Hrvatskoj neradni dan te se obilježava svečanim misnim slavljima i tradicionalnim procesijama diljem zemlje.
Tijelovo se temelji na vjerovanju da je Isus Krist prisutan u Euharistiji – pod prilikama kruha i vina. Blagdan je uveden u 13. stoljeću, nakon viđenja redovnice svete Julijane iz belgijskog samostana u Liègeu, koja je promicala ideju o posebnom danu posvećenom čašćenju Euharistije. Papa Urban IV. 1264. proglasio je svetkovinu obveznom za cijelu Katoličku Crkvu, a istovremeno je naručio izradu poznatog himna Pange lingua koji se i danas koristi u liturgiji.
Za razliku od mise Posljednje večere koja se slavi na Veliki četvrtak u ozračju muke i smrti, Tijelovo je dan slavljenja i javnog iskazivanja vjere u Kristovu stvarnu prisutnost u Euharistiji. Upravo iz tog razloga mnoge župe organiziraju procesije u kojima se Presveto nosi ulicama, najčešće u pokaznici (monstranci), a vjernici na putu pripremaju cvjetne oltare, zastave i ukrase.
U hrvatskoj tradiciji blagdan Tijelova ima i snažnu kulturnu dimenziju. Procesije su često popraćene nošnjama, narodnim pjesmama i zvucima crkvenih zvona, a ponegdje i starim običajima posipanja cvjetnih latica. U mnogim mjestima Tijelovo je i prilika za okupljanje zajednice, susrete vjernika i izražavanje pučke pobožnosti.
Duhovno značenje blagdana naglašava zajedništvo, zahvalnost i Kristovu prisutnost u svakodnevici vjernika. Kroz sudjelovanje u misnom slavlju i procesiji, vjernici potvrđuju temeljno uvjerenje katoličke vjere – da je Isus stvarno i trajno prisutan u Euharistiji.
