U Kulturnom i multimedijskom centru u Bjelovaru otvoren je jubilarni 20. Bjelovarski salon fotografije „Šuma okom šumara“ s međunarodnim sudjelovanjem, kojeg tradicionalno organizira Hrvatsko šumarsko društvo, ogranak Bjelovar, povodom Dana hrvatskog šumarstva. Uz domaće autore, izložbom su i ove godine zastupljeni radovi iz europskih zemalja.
Predsjednica bjelovarskog ogranka Hrvatskog šumarskog društva Martina Pavičić podsjetila je kako se salon fotografije održava već više od dva desetljeća.
– Iako je prošlo 22 godine od kada je naš ogranak postavio prvi salon fotografija s međunarodnim sudjelovanjem u atriju bjelovarskog muzeja, danas obilježavamo 20. salon. Naime, 2014. godine izložba nije bila postavljena jer smo tada izdali monografiju „Deset bjelovarskih salona“, a 2020. smo, zbog pandemije bolesti COVID-19, postavili samo repliku retrospektivne izložbe iz Bruxellesa – istaknula je Pavičić.
Dodala je kako kontinuitet i samu ideju salona treba zahvaliti kolegi Željku Gubijanu, entuzijastu i ljubitelju fotografije, koji je uz potporu tadašnjeg predsjednika ogranka Milana Presečana Arvaya postavio temelje današnje manifestacije.
– Veseli nas što je Željko i nakon odlaska u mirovinu nastavio raditi na salonu. Do sada je u salonima sudjelovalo gotovo 200 autora iz svih krajeva Hrvatske, ali i iz Austrije, Njemačke, Italije, Slovenije, BiH, Mađarske, Češke, Slovačke i Kanade, s ukupno 7773 pristigle fotografije. Svaki salon prate kvalitetni katalozi i plakati. Izložba je gostovala u brojnim gradovima diljem Hrvatske, a dio radova redovito krasi izložbene prostore Hrvatskih šuma. Tri puta salon je izlagan i u inozemstvu – u Helsinkiju 2009., u zgradi UN-a u New Yorku 2011. i u Europa Buildingu u Bruxellesu 2020. – navela je.

Za 20. izdanje pristiglo je ukupno 306 fotografija – 204 pojedinačne i 24 serije koje broje 102 fotografije, a radove je poslalo 28 autora. Ocjenjivački odbor u sastavu Petra Slobodnjak, Dubravko Adamović, Antun Krešić i Štefan Brajković izabrao je 159 fotografija od 25 autora – 100 pojedinačnih i 16 serija s 59 fotografija. Među odabranima su i radovi troje autora iz Mađarske te jednog iz Slovenije.
– Iako je ove godine pristiglo nešto manje radova, kvaliteta je sve veća. Ocjenjivački odbor ima visoke kriterije i gotovo polovica fotografija nije ušla u postav. Zbog ograničenog prostora ovdje su izložene samo nagrađene i pohvaljene fotografije. Cjelokupni salon bit će postavljen čim se za to ostvare prostorni uvjeti, u Narodnoj knjižnici „Petar Preradović“. U srpnju se izložba seli u Čazmu, a potom nastavlja svoj put gradovima diljem zemlje – rekla je Pavičić te zahvalila svim članovima žirija, Gradu Bjelovaru, Hrvatskom šumarskom društvu, Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije i Hrvatskim šumama na podršci.
Salon je otvorio zamjenik gradonačelnika Bjelovara Igor Brajdić, istaknuvši važnost šuma za lokalnu zajednicu i ulogu šumara u njihovu očuvanju.

– Iznimna mi je čast otvoriti ovu vrijednu izložbu, koja je rezultat vašeg kontinuiranog rada. U Bjelovaru svi znamo što znače šume. Još od djetinjstva nas uče da su šume i vode izvor života. Kao laik, kad netko spomene šumara, pomisli se na sjekiru, ali vi znate da to nije tako. Vaša je zadaća briga o šumama, a ne njihovo uništavanje. Puno se više sadi nego što se sječe i upravo ste vi ti koji štitite okoliš – rekao je Brajdić, naglasivši kako Grad Bjelovar izložbu vidi kao vrijedan doprinos kulturnoj ponudi.
Podsjetio je kako je salon dosad bio postavljan u Gradskom muzeju, koji je trenutačno u obnovi, te najavio da će se cijela izložba ponovno moći razgledati u punom opsegu u obnovljenoj Gradskoj knjižnici.
– Suradnja s vašim društvom oduvijek je bila sjajna i takva će ostati. Drago mi je da se ova izložba održava upravo u vrijeme Terezijane, najveće manifestacije kontinentalne Hrvatske, i dodatno obogaćuje naš program – zaključio je Brajdić.
Skupu se obratio i predsjednik Hrvatskog šumarskog društva, akademik Igor Anić, koji je naglasio važnost dvostruke obljetnice – 260 godina organiziranog šumarstva i 20 godina salona fotografije.
– Godine 1755. utemeljene su prve tri šumarije u Hrvatskoj – dvije na Velebitu i jedna na Petrovoj gori – i od tada traje kontinuitet naše struke. Sve ove šume koje danas gledamo rezultat su stoljeća stručnog gospodarenja. U Hrvatskoj gotovo da nema stabla koje nije izmjerio i procijenio neki šumar. To je ono što nas razlikuje – imamo zdrave, prirodne šume, i to je rezultat znanja i rada naših stručnjaka – istaknuo je Anić.

Pohvalio je salon kao manifestaciju koja promiče struku i povezuje je s kulturnim izražajem.
– Manifestacija je izvanredna i pokazuje kako šumari vide šumu – ne samo kao izvor sirovine, već i kao prostor ljepote, života i vrijednosti. Uz ovu izložbu, Bjelovar ima još jedan „dragulj“ – šumare lađare, koji su ove godine nastupili i u New Yorku – dodao je Anić, čestitavši bjelovarskom ogranku na aktivnom radu i bogatoj tradiciji.
U ime Bjelovarsko-bilogorske županije okupljene je pozdravila zamjenica župana Marija Jungić, koja je istaknula važnost šuma ne samo s gospodarskog, već i s turističkog, ekološkog i obrazovnog aspekta.

– Naše šume su veliko bogatstvo, ali i razlog za promišljanje. Kroz ovu izložbu osvještavamo ne samo ljepote prirode, već i probleme – bolesti stabala, nametnike, promjene u životinjskom svijetu. No, možda najvažnija poruka odnosi se na ekologiju. Posljednjih godina zaboravili smo na klimatske promjene i važnost kisika koji nam šume daju. Ovakve izložbe podsjećaju nas na to da moramo raditi na smanjenju zagađenja i očuvanju planeta za buduće generacije – rekla je Jungić, čestitavši na dvostrukoj obljetnici i nadolazećem Danu hrvatskog šumarstva.
Ovogodišnji Grand Prix salona pripao je Goranu Doriću za fotografiju „Lice i naličje“, a Dorić, koji se na salonu natječe još od 2005. godine, nije krio zadovoljstvo priznanjem:
– Malo mi je neugodno svake godine nešto takvoga osvajati, ali s druge strane mi je drago. Pogotovo kad mi to kažu kolege koji su iskusniji fotografi i koji su također često nagrađivani – da to valja. Prvi put sam se prijavio 2005. godine, jer sam godinu prije kupio prvi fotoaparat. Nisam imao nikakve veze s fotografijom prije toga. Kad sam prvi put snimio neke fotografije, kolegice s posla su ih vidjele i primijetile da se te godine prvi put održava salon „Šuma okom šumara“. Rekle su mi da šaljem fotografije sljedeće godine. Isprva sam odbijao, ali su me nagovorile – i tako, evo već dvadeset godina.
U tom razdoblju Dorić je više puta osvajao nagrade:
– Do sada sam četiri puta osvojio prvu nagradu, a tri puta sam dobio pohvalu. Ove godine sam malo zabrinut, ali i zadovoljan, jer su kolege iz Mađarske također dobili dvije nagrade i četiri pohvale. Mađari su opasni! Zato ovim putem pozivam sve kolege šumare koji imaju imalo smisla za fotografiju da se prijave na salon, da nas bude više, da budemo jači i da konkurencija bude još bolja – poručio je Dorić.
Izložba ostaje otvorena u KMC-u, a potom nastavlja svoje putovanje, predstavljajući publici diljem Hrvatske radove koji potvrđuju da šuma nije samo prostor eksploatacije, već i duboko ukorijenjena kulturna i prirodna vrijednost.
Objava teksta sufinancirana je sredstvima Fonda za poticanje raznovrsnosti i pluralizma elektroničkih medija











