Iva Plevnik Žaja dr. med. spec. hitne medicine, vršiteljica dužnosti ravnateljice Zavoda za hitnu medicinu Bjelovarsko-bilogorske županije, pojasnila je što podrazumijeva žurna medicinska služba i kako funkcionira sustav hitne pomoći na području županije, uključujući i suradnju s helikopterskom hitnom službom.
– Žurna služba znači spašavanje ljudskih života. Moramo djelovati brzo, moramo djelovati profesionalno. Žurna služba mora biti sigurna, ali, ponavljam, ponajprije mora biti brza i učinkovita. Na terenu spašavamo ljudske živote, prevozimo ih do sekundarne ustanove, odnosno Opće bolnice, koristeći sve dostupne resurse – i ljudske resurse, i vozila hitne medicinske pomoći, i helikoptersku hitnu službu – kazala je Plevnik Žaja.
Vozni park: 38 vozila, moguće i nova nabava
Zavod za hitnu medicinu BBŽ trenutno raspolaže s ukupno 38 vozila, od čega je 28 namijenjeno sanitetskom prijevozu, a deset vozila koristi se za hitnu medicinsku službu.
– Prosječna starost vozila je oko sedam godina. Kada je riječ o kilometraži, vozila hitne službe imaju prosječno oko 200 tisuća kilometara, dok vozila saniteta imaju nešto više. Ako sve prođe kako je planirano, ove godine bismo trebali dobiti i šesnaest novih vozila – deset za sanitetski prijevoz, pet za hitnu medicinsku službu i jedno vozilo s rampom za prijevoz osoba s invaliditetom. Nadamo se da ćemo ih doista i dobiti jer nam je siguran i pouzdan vozni park izuzetno važan – istaknula je.
Helikopterska služba: Koordinacija i brza reakcija
Govoreći o funkcioniranju helikopterske hitne službe, Plevnik Žaja je objasnila da helikopteri polijeću s različitih lokacija u Hrvatskoj, a najbliža helikopterska baza Bjelovarsko-bilogorskoj županiji nalazi se u Velikoj Gorici.
– Kada dobiju dojavu da trebaju doći na teren, helikopter otprilike stiže za dvadesetak minuta. Čim polete, javljaju našoj prijavno-dojavnoj jedinici gdje se nalaze i u kojem vremenu stižu. Primjerice, kažu: ‘Za petnaest minuta bit ćemo na mjestu događaja’, zatim ponovno jave kad su deset minuta udaljeni. Prijavno-dojavna jedinica tada koordinira sa svim timovima i medicinskim osobljem na terenu, komunicira s helikopterom i prije samog slijetanja. U tom trenutku se kontaktiraju i policija i vatrogasci kako bi se osiguralo područje za sigurno slijetanje helikoptera – navela je.
Dvije intervencije u godinu dana, ali pozivi se intenziviraju
U posljednjih godinu dana na području Bjelovarsko-bilogorske županije helikopterska hitna služba intervenirala je dvaput.
– Jedna intervencija bila je na području Čazme, gdje je drvo palo na čovjeka, a na terenu je procijenjeno da ga je potrebno hitno prevesti u kliniku. Druga intervencija odnosila se na slučaj infarkta srca. No, u posljednja četiri tjedna imamo učestalije pozive helikopterskoj službi. Prema definiciji, helikopterski prijevoz koristi se kada kopneni put nije dovoljno brz, kada se radi o vitalno ugroženom pacijentu ili kada je riječ o pacijentima s kompleksnim medicinskim stanjima. Primjerice, kod teških prometnih nesreća s ozljedama glave, takvog pacijenta treba odmah prevesti u kliniku koja ima neurokirurga i drugu specijaliziranu pomoć. U takvim slučajevima poziv helikopterskoj službi upućuje se već s terena – pojasnila je.
Dodaje i da je helikopterska hitna služba dostupna i financirana sredstvima Europske unije, što omogućava njeno češće i učinkovitije korištenje.
– S obzirom na to da nam je dostupna i financirana, svakako ju treba koristiti kad god je to potrebno kako bismo pacijentima pomogli brže i učinkovitije – zaključila je Plevnik Žaja.
