Hrvatska liječnička komora objavila je rezultate drugog vala istraživanja, provedenog krajem 2024. godine, a koji se odnose na bolničke liječnike. Kroz više od 100 pitanja raspoređenih u pet modula, bolnički liječnici ocjenjivali su uvjete rada, kvalitetu upravljanja, edukaciju, sigurnost i druge aspekte radne svakodnevice. Bolnice su rangirane na temelju dva kompozitna indeksa – kvalitete upravljanja i uvjeta rada – koji su izračunati iz odgovora liječnika. Što je niža vrijednost indeksa, to bolnica ima bolju poziciju na rang-listi.
Prema rezultatima istraživanja, Opća bolnica “Dr. Anđelko Višić” Bjelovar nalazi se među najslabije ocijenjenima u pogledu kvalitete upravljanja, zauzevši 33. mjesto od ukupno 39 bolnica. Još nepovoljnija situacija zabilježena je kada su u pitanju uvjeti rada – bolnica je u toj kategoriji svrstana na posljednje, 39. mjesto.
Specijalna bolnica za ortopediju Biograd na Moru, prema stavovima bolničkih liječnika, bolnica je s najkvalitetnijim upravljanjem i najboljim uvjetima rada u Hrvatskoj, pokazalo je longitudinalno istraživanje Hrvatske liječničke komore Studija hrvatskog liječništva 2024.
Na drugom i trećem mjestu po kvaliteti upravljanja nalaze se požeška Opća županijska bolnica i lovranska Klinika za ortopediju, dok su po uvjetima rada na drugom i trećem mjestu liječnici rangirali dvije zagrebačke klinike – Kliniku za dječje bolesti (tzv. Klaićeva bolnica) i Kliniku za psihijatriju Vrapče.
Studija također donosi zabrinjavajuće uvide u radnu svakodnevicu liječnika. Više od polovice liječnika nezadovoljno je s vremenom koje ima za pacijente (55 %) i pokrivaju istodobno više radilišta (55 %). Tek svaki treći liječnik (36 %) medicinsku opremu u bolnicama smatra odgovarajućom, a svaki četvrti liječnik nema radnu sobu s računalom. Samo 31 % liječnika zadovoljno je komunikacijom ravnatelja, dok su liječnici nešto zadovoljniji (46 %) komunikacijom izravno nadređenog. U proteklih godinu dana svaki treći liječnik bio je izložen verbalnom vrijeđanju, dok je situacija s vrijeđanjem i prijetnjama kod liječnica još i gora. One znatno češće osjećaju i sindrome burnouta, poput emocionalne iscrpljenosti i osjećaja izgorjelosti zbog posla, premorenost i manjak energije.
U drugom valu anketnog istraživanja sudjelovalo je 29 % svih liječnika koji prakticiraju medicinu u Hrvatskoj, a autori istraživanja su prof. dr. sc. Ivan Čipin i izv. prof. dr. sc. Šime Smolić.
