U sklopu obilježavanja Nacionalnog dana hitne medicinske službe, koji se već trinaestu godinu zaredom obilježava 30. travnja diljem Hrvatske, djelatnici Zavoda za hitnu medicinu Bjelovarsko-bilogorske županije organizirali su informativno-edukativni program na bjelovarskom gradskom korzu. Cilj ovog javnog događanja bio je približiti građanima rad hitne pomoći, predstaviti opremu koju koriste te ih upoznati s postupcima prve pomoći, osobito u slučaju moždanog udara – ovogodišnje središnje teme.
Iva Plevnik-Žaja, vršiteljica dužnosti ravnatelja županijskog Zavoda za hitnu medicinu, istaknula je važnost izravne komunikacije s građanima.
– I ove godine odlučili smo na pristupačan način obilježiti Nacionalni dan hitne pomoći. Na gradskom korzu družimo se s građanima od 10 do 12 sati, gdje imaju priliku vidjeti kako izgleda unutrašnjost vozila hitne pomoći, upoznati se s opremom i okušati se u osnovama reanimacije uz pomoć lutke i automatskog vanjskog defibrilatora – kazala je doktorica Plevnik-Žaja.
Automatski vanjski defibrilatori (AVD), uređaji koji mogu spasiti život osobama koje dožive srčani zastoj, postavljeni su na nekoliko lokacija u gradu, no njihovo korištenje još je uvijek nedovoljno rasprostranjeno među građanima.
–U stvarnosti, ti su uređaji izuzetno jednostavni za korištenje. Imaju svega nekoliko tipki, a upute se daju glasovno i vizualno. Aparat sam analizira stanje pacijenta i govori korisniku što treba učiniti – objašnjava doktorica.
U Bjelovaru su trenutno postavljena dva takva uređaja – jedan kod zgrade Erste banke, a drugi u blizini policijske postaje. Plan Zavoda je povećati broj uređaja na cijelom području županije i paralelno provoditi sustavnu edukaciju građana o njihovom korištenju.
Ovogodišnje obilježavanje usmjereno je na moždani udar, jedno od najučestalijih i najopasnijih hitnih stanja. Kako objašnjava doktorica Plevnik-Žaja, timovi hitne pomoći u županiji s ovakvim slučajevima susreću se gotovo svakodnevno.
– Imamo i one teže i lakše slučajeve. Ponekad pacijenti sami dođu u bolnicu, ponekad ih dovezemo mi. Nažalost, zna se dogoditi da ljudi ignoriraju prve simptome, koji mogu biti prolazni – kaže liječnica.
Rani simptomi moždanog udara mogu uključivati slabost jedne strane tijela, poteškoće s govorom i zbunjenost, a ponekad traju samo nekoliko minuta. Ipak, riječ je o ozbiljnom upozorenju koje, ako se zanemari, može prethoditi težem moždanom udaru.
– Takvi prolazni simptomi nazivaju se tranzitorne ishemijske atake. Važno je da se i kod kratkotrajnog pojavljivanja odmah potraži pomoć liječnika, najbolje na hitnom bolničkom prijemu ili kod neurologa – poručuje doktorica.
Osim edukacije građana, Zavod aktivno radi i na unaprjeđenju stručnog kadra. Nedavno je došlo do kadrovskih promjena, a doktorica Plevnik-Žaja preuzela je vodstvo ustanove s jasnim ciljevima.
– Odluka nije bila laka. Dugi niz godina radila sam isključivo kao liječnica, a sada želim iz prve ruke unaprijediti edukaciju – kako djelatnika, tako i građana. To je jedini način da svi zajedno podignemo razinu zdravstvene skrbi, ali i smanjimo broj hitnih intervencija – ističe nova ravnateljica.
U Zavodu trenutno rade četiri specijalista hitne medicine, dok su još dvojica liječnika na specijalizaciji. Ujedno se ulaže i u stručno usavršavanje tehničara, koji sve češće samostalno izlaze na teren u tzv. Timovima 2 – timovima bez liječnika. Takvi timovi djeluju isključivo u Bjelovaru i angažiraju se u situacijama koje ne zahtijevaju liječničku intervenciju, poput lakših prijeloma.
– Građani ponekad reagiraju s nepovjerenjem kad ih dođu zbrinuti samo tehničari, no važno je znati da su oni visoko educirani i u mogućnosti pružiti adekvatnu pomoć u mnogim slučajevima. Također, s novim specijalistima u hitnoj medicini, plan je da se razina kompetencija u timovima dodatno podigne – kaže Plevnik-Žaja.
Željeni kontakt s građanima, edukacija i osvješćivanje o hitnim stanjima poput moždanog udara ovim su javnim događanjem napravljeni koraci naprijed – jer u mnogim slučajevima, upravo je znanje ono što može spasiti život.
