Ulaskom u Veliki tjedan, započinje i intenzivnija priprema za Uskrs – najveći blagdan kršćanskog kalendara. Osim duhovne dimenzije, pripreme obuhvaćaju i one kulinarske, pri čemu se tradicionalno u središtu uskrsnog stola nalaze šunka, jaja i mladi luk. No, unatoč dugoj tradiciji i bogatom agrarnom potencijalu, Hrvatska značajan dio ovih namirnica uvozi, a domaća proizvodnja bilježi pad. U nastavku donosimo pregled stanja triju ključnih uskrsnih namirnica.
Mladi luk – manja proizvodnja, visoke cijene
U posljednjih pet godina proizvodnja mladog luka u Hrvatskoj smanjena je za gotovo trećinu – s 27 tisuća tona u 2018. na 20 tisuća tona u 2023. godini. Glavni izvori uvoza su Italija i Španjolska, čiji proizvodi pune police trgovačkih lanaca.
U maloprodaji se mladi luk uobičajeno prodaje u vezicama od približno 200 grama. Trenutačne cijene u trgovinama kreću se između 0,59 i 0,89 eura po vezici, što predstavlja prosječno povećanje od 10 centi u odnosu na prošlogodišnji Uskrs. Na zagrebačkim tržnicama kilogram mladog luka dostiže cijenu od 6 do 7 eura, što vezicu svodi na 1,2 do 1,4 eura. U Osijeku, primjerice, cijena vezice na tržnici je znatno niža – oko 0,70 eura.
Jaja – pad domaće proizvodnje i rast uvoza
Negativni trendovi prisutni su i u sektoru proizvodnje jaja. U 2023. godini u Hrvatskoj je proizvedeno 14 posto manje jaja nego dvije godine ranije. Istovremeno, uvoz konzumnih i rasplodnih jaja zabilježio je značajan rast – povećan je za čak 70 posto. Najveći udio u uvozu imaju Poljska, Italija i Albanija.
Radi zaštite potrošača, Vlada je u rujnu 2023. među proizvode sa zamrznutom cijenom uvrstila i svježa jaja razreda M iz kaveznog uzgoja (pakiranje od 10 komada), ograničivši njihovu cijenu na maksimalnih 2,45 eura. Međutim, jaja iz drugih kategorija skuplja su – primjerice, pakiranje jaja razreda L iz slobodnog uzgoja u trgovinama doseže i do 3,40 eura, a ponegdje i više.
Šunka – simbol Uskrsa iz uvoza
Središnje mjesto uskrsne trpeze, šunka, sve češće dolazi iz inozemstva. Hrvatska je, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, samodostatna tek 50 posto u proizvodnji svinjskog mesa, što direktno utječe i na dostupnost domaćih šunki. U prošloj godini trećina šunki, bilo sušenih, dimljenih ili termički obrađenih, bila je iz uvoza.
“Pod šunkom se danas često podrazumijeva i termički obrađena rolana lopatica bez kosti. Na policama se prodaju i proizvodi koji se ne mogu smatrati tradicionalnim šunkama, ali se kao takvi prihvaćaju. Pad domaće proizvodnje svinjskog mesa vuče za sobom i pad proizvodnje klasičnih uskrsnih šunki, koje se salamure, dime i potom kuhaju”, objašnjava Igor Mikulić iz HGK Županijske komore Osijek.
Cijena šunke ovih dana varira između 9 i 15 eura po kilogramu, ovisno o vrsti, kvaliteti i porijeklu proizvoda.
Domaća proizvodnja i uvoz: podaci i trendovi
U 2023. godini u Hrvatskoj je proizvedeno ukupno 6.600 tona šunki – od čega 4.400 tona otpada na sušene i dimljene proizvode, a 2.200 tona na termički obrađene svinjske butove i njihove dijelove s kostima. U odnosu na 2022. godinu, kada je proizvedeno 7.300 tona, riječ je o padu proizvodnje od 700 tona.
Istovremeno, uvoz šunki i konzerviranih butova dosegao je 2.100 tona, a Hrvatska ih je uvozila iz čak 12 zemalja. Najviše količina stiglo je iz Italije (876 tona), Češke (575 tona) i Slovenije (239 tona). Vrijednost tog uvoza iznosila je 13,1 milijun eura, piše N1.
Blagdanski stol u Hrvatskoj sve je manje oslonjen na domaću proizvodnju, a sve više ovisan o uvoznoj robi. Uz trendove pada domaće agrarne proizvodnje i rast cijena osnovnih prehrambenih proizvoda, ovogodišnji Uskrs ponovno otvara pitanje prehrambene samodostatnosti i održivosti domaće poljoprivrede.
