AI softver Gemini sastavio je popis životinja koje će izumrijeti u tom razdoblju, a rezultati su zabrinjavajući. Prema izvještaju o stanju planeta za 2024. godinu, objavljenom 9. lipnja od strane WWF-a, populacije promatranih divljih vrsta smanjile su se za 73% od 1970. do 2020. godine. Izvještaj upozorava da će biti potrebni značajni globalni napori u sljedećih pet godina kako bi se suočili s krizama klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti, jer Zemlja dolazi do ključnih prijelomnih točaka koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju čovječanstvu.
Indeks živućeg planeta, koji je izradilo Zoološko društvo u Londonu, obuhvaća podatke o gotovo 35.000 populacijskih trendova za 5495 vrsta između 1970. i 2020. godine. Najveći pad zabilježen je u slatkovodnim ekosustavima (85%), slijede kopneni (69%) i morski ekosustavi (56%). Gubitak staništa, prvenstveno uzrokovan ljudskim prehrambenim sustavom, najveća je prijetnja divljim vrstama diljem svijeta, dok slijede prekomjerno iskorištavanje, invazivne vrste i bolesti. Klimatske promjene dodatno ugrožavaju vrste u Latinskoj Americi i na Karibima, gdje je prosječan pad iznosio nevjerojatnih 95%.
Nedavno je i umjetnoj inteligenciji postavljeno pitanje o izumiranju životinjskih vrsta, a AI softver Gemini, temeljen na globalnim podacima, sastavio je popis vrsta koje prijeti izumiranje do 2050. godine. Prema umjetnoj inteligenciji, polarni medvjedi bit će među prvima koji će nestati, a glavni uzrok toga bit će otapanje ledenjaka zbog klimatskih promjena. Gorilama i sumatranskim tigrima prijeti izumiranje zbog krčenja šuma i krivolova. Također, kalifornijske morske svinje suočavaju se s prijetnjom od ilegalnog ribolova, dok carski pingvini i novozelandske papige pate zbog klimatskih promjena i ljudskih aktivnosti, poput uvoza predatora. Do 2050. godine, velika je vjerojatnost da će nestati i divovske kornjače s Galapagosa te panamska zlatna žaba, kojoj prijeti gubitak staništa i gljivične bolesti.
