S obzirom na rastuće cijene energije i stalnu povezanost s mobilnim uređajima, u Hrvatskoj se sve više raspravlja o pitanju privatnosti. Nedavno istraživanje pokazalo je da čak 83% ljudi u Hrvatskoj vjeruje da su na svojim mobitelima ili tabletima primili reklamu za proizvod o kojem su nedavno razgovarali uživo s drugima. Istraživanje, provedeno među 690 ispitanika od strane istraživača s Fakulteta političkih znanosti i Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dio je međunarodnog projekta ADMO.
Prema voditelju istraživanja prof. Nebojši Blanuši, studija je usmjerena na sličnu studiju objavljenu krajem prošle godine u časopisu Social Media + Society, koja je obuhvatila 886 ispitanika iz SAD-a, Nizozemske i Poljske. Ta studija pokazala je da većina ljudi vjeruje da su mobilni uređaji prisluškivali njihove razgovore kako bi im prikazali ciljana online oglase. U SAD-u, 78% ispitanika vjeruje da je to istina, dok su u Europi ti postotci niži, 67% u Nizozemskoj i 53% u Poljskoj.
Kada su hrvatski znanstvenici postavili pitanja o sličnim iskustvima, 83,3% ispitanika odgovorilo je da su im se reklame pojavile na uređajima za proizvode o kojima su razgovarali s drugima. Od toga, 28,4% njih doživjelo je takvu situaciju više od deset puta u prošloj godini, dok je 15,6% doživjelo to šest do deset puta. Samo 16,7% nije imalo takvo iskustvo.
Također, 81,8% ispitanika vjeruje da je i drugi ljudi, poput obitelji i prijatelja, doživjelo nešto slično, a 23,6% njih čulo je za takva iskustva više od deset puta godišnje. Kada su ispitanici ispitani o tome je li moguće da su primili te oglase zbog podataka prikupljenih o njihovim interesima na webu, 51,8% ih je reklo da se djelomično ili potpuno slaže s tom tvrdnjom.
Pitanje o tome da li su uređaji prisluškivali razgovore uživo, 42,5% ispitanika smatra da je to barem djelomično istina, dok 34,2% nije sigurno. Blizu 12% smatra da to nije točno.
Istraživači su zaključili da prikupljanje podataka putem aplikacija i platformi omogućava ciljanje oglasa, što je postalo ogroman biznis. Korištenje tih podataka nije nužno ilegalno, ali se mnogi korisnici ne slažu s tim što im uređaji prikupljaju informacije. Problem predstavljaju i izvještaji o špijuniranju putem mikrofona i kamera u pametnim uređajima, kao što su aferama povezane s Pegasusom i Predatorom, koji su korišteni za špijuniranje političara i novinara. Iako su mnogi ispitanici reagirali prilično mirno na ovu situaciju, znanstvenici ističu kako bi javnost mogla reagirati jače ako se suoči s direktnim posljedicama po sigurnost ili financije.
