Danas, 18. veljače, obilježava se Međunarodni dan vina. Vino je jedno od najstarijih alkoholnih pića, s poviješću dugom tisućama godina. U antičkom Rimu, vino je bilo sastavni dio svakodnevnog života i društvenih okupljanja. Zanimljivo je da su Rimljani, tijekom svojih osvajanja, nailazili na izazove zbog vina. Primjerice, prilikom pokušaja osvajanja Istre, rimski vojnici bi se često opijali vinom koje su Histri ostavljali za sobom, što je otežavalo njihove vojne pohode.
Umjerena konzumacija vina, posebno crnog, povezuje se s određenim zdravstvenim koristima. Istraživanja sugeriraju da redovito uživanje u čaši crnog vina može smanjiti rizik od bolesti jetre, dijabetesa tipa II, određenih vrsta karcinoma te srčanog i moždanog udara. Polifenoli, prisutni u crnom vinu, djeluju kao antioksidansi i mogu pomoći u održavanju zdravlja srca.
Hrvatska se može pohvaliti bogatom vinskom tradicijom, s posebnim naglaskom na autohtone sorte. Graševina je najzastupljenija vinska sorta u zemlji, zauzimajući oko 25% ukupnih vinogradarskih površina. Posebno je dominantna u Slavoniji i hrvatskom Podunavlju, gdje čini više od 60% vinograda. Ova sorta daje izvrsna svježa vina, ali i odležana vina punog tijela, što je čini omiljenim izborom među domaćim i stranim potrošačima.
Zanimljivosti o vinu
Ispravno držanje čaše: Vinsku čašu treba držati za stalak kako bi se izbjeglo zagrijavanje vina toplinom ruke, čime se održava optimalna temperatura pića.
Skladištenje boca: Boce vina preporučuje se pohranjivati u horizontalnom položaju. Ovakav način skladištenja osigurava da čep ostane vlažan, sprječavajući njegovo isušivanje i potencijalno propuštanje zraka u bocu, što bi moglo negativno utjecati na kvalitetu vina.
Najveći proizvođači vina: Četiri zemlje koje proizvode najviše vina na globalnoj razini su Francuska, Španjolska, Italija i Sjedinjene Američke Države (posebno Kalifornija).
Bez obzira preferirate li crno, bijelo ili rosé vino, važno je konzumirati ga odgovorno i umjereno, te cijeniti trud vinara koji stoji iza svake boce.
