Hrvatski pčelari upozoravaju na sve učestaliju pojavu meda upitne kvalitete u trgovačkim lancima, što bi moglo dovesti do odustajanja od proizvodnje među domaćim proizvođačima. Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza, Dražen Kocet za portal financije.hr kazao je kako se cijene meda u trgovinama kreću od 2,74 do 20 eura, ovisno o vrsti i podrijetlu. Posebno je zabrinjavajuća niska cijena cvjetnog meda, za koji postoji sumnja u kvalitetu i stvarno podrijetlo. Na deklaracijama se često navodi mješavina meda iz različitih zemalja, primjerice Kine i Hrvatske, no ne postoje alati za provjeru stvarnog omjera i podrijetla tih mješavina. Tako može doći do situacije da je u staklenci tek minimalan udio domaćeg meda, dok ostatak čini uvozni med sumnjive kvalitete.
Službeno izvješće Europske komisije navodi da je 46 posto meda na tržištu EU-a sumnjivog podrijetla, što ukazuje na nedostatke u sustavu kontrole kvalitete. Patvoreni med, kojem se dodaju sastojci poput glukozno-fruktoznog sirupa ili melase radi povećanja volumena, predstavlja ozbiljan problem jer smanjuje kvalitetu proizvoda i narušava povjerenje potrošača.
– Cijena meda za potrošača je najpovoljnija u Slavoniji i kreće se od sedam eura na više, pa sve do juga Dalmacije gdje med dostiže cijenu i do 20 eura, ali tu govorimo o pakiranjima od 900 grama, ispričao nam je Kocet.
Unatoč povoljnim cijenama u usporedbi sa susjednim zemljama, domaće tržište bilježi nisku potražnju, s prosječnom potrošnjom od samo jednog kilograma meda po stanovniku godišnje. Kako bi se osigurala kvaliteta, potrošačima se preporučuje kupnja meda direktno od pčelara koji svoje proizvode daju na analizu u ovlaštene laboratorije i imaju jasno označene etikete s imenom proizvođača. Dodatnu sigurnost pružaju nacionalne staklenke za med te oznake poput ‘Med hrvatskih pčelinjaka’ ili ‘Dokazana kvaliteta’.
Uvoz meda sumnjive kvalitete i nelojalna konkurencija stvaraju nered na tržištu, što bi moglo dovesti do smanjenja interesa domaćih pčelara za ovu djelatnost. To bi imalo negativne posljedice na oprašivanje biljaka, a samim time i na poljoprivrednu proizvodnju. Klimatske promjene dodatno otežavaju situaciju, smanjujući prinose meda i povećavajući rizik od gubitka pčelinjih zajednica. Država bi trebala pružiti podršku pčelarima kroz potpore za oprašivačku djelatnost po pčelinjoj zajednici, kako bi se očuvala proizvodnja meda i osigurala održivost poljoprivrede.
Prema dostupnim podacima, Hrvatska je prošle godine proizvela oko 10.000 tona meda, dok je uvoz iznosio 3.000 tona. Ovi pokazatelji ukazuju na potrebu za povećanjem domaće proizvodnje i smanjenjem ovisnosti o uvozu, kako bi se osigurala kvaliteta i sigurnost za potrošače.
