Kako bi planinarske staze Moslavačke gore ostale sigurne i dostupne svim ljubiteljima prirode, članovi Hrvatskog planinarskog društva Garjevica Čazma proteklog su vikenda organizirali prvu radnu akciju u novoj godini. Obnovljena je staza broj 120, koja vodi od imanja obitelji Salaj do vrha Poljanjak, u dužini od 8,1 kilometar. Markacije su osvježene, dodane su nove oznake, a cijela trasa temeljito je očišćena.

Uz veliki odaziv članova društva i stručno vodstvo iskusnih markacista, akcija je protekla uspješno, a obnovljena staza sada nudi sigurnije i ugodnije planinarenje. O važnosti ovakvih aktivnosti za sigurnost planinara i promociju Moslavačke gore te planove za budući razvoj društva razgovarali smo s predsjednikom HPD-a Garjevica, Kristijanom Čikorom.

Koja je važnost obnove planinarskih staza, poput staze br. 120, za sigurnost planinara i razvoj planinarstva u našoj regiji?

Ovo bi možda bila tema pogodnija za našu ekipu iskusnih markacista, u kojoj su uistinu vrijedni i marljivi ljudi, Mladen Golubić, Mladen Kolenc i Zdravko Tonković, a donedavno su dio te priče bili i Danko Valkaj i Dražen Roviščanec. Vjerujem da bi bolje odgovorili na ova pitanja. Kada govorimo kolika je važnost planinarskih staza, poput ove koju smo jučer obnovili za planinare, onda je to isto kao da me pitate, koliko je važna izgradnja ceste od jednog do drugog grada. Naime, planinari i svi zaljubljenici u prirodu, prvenstveno se po planinskim područjima kreće isključivo uređenim i održavanim planinarskim stazama. Kretanje van tih staza, poglavito po području koje ne poznajete, jednostavno predstavlja opasnost prvenstveno za vas, a onda i za one koji vas slijede ili, kako to onda često biva i za one koji su prisiljeni tražiti vas jer ste se izgubili. Znači, kvalitetno uređene i dobro održavane planinarske staze, preduvjet su sigurnosti za sve koji se sa njima koriste. Za razvoj planinarstva, također su važne jer ako imate kvalitetne planinarske staze, imati ćete na njima i planinare, a isto tako i druge zaljubljenike u prirodu.

Koliko trenutno označenih staza ima HPD Grajevica, i kako biste ocijenili njihovu težinu – jesu li prilagođene početnicima ili zahtijevaju određenu razinu kondicije i iskustva?

HPD Garjevica, kao relativno mlado planinarsko društvo, na području Moslavačke gore brine o 40-ak kilometara planinarskih staza, te o jednoj dosta atraktivnoj i veoma korištenoj planinarskoj stazi na Velebitu, od popularne Premužićeve staze do vrha Zečjak. Kada ocjenjujemo težinu istih, većina staza na Moslavačkoj gori koje mi uređujemo, nisu zahtjevne za planinare, no ima pojedinih dionica koje traže da dišete punim kapacitetom pluća. Možemo reći ipak da su to staze prilagođene baš za sve dobne skupine i da ih je svatko u stanju proći.

Koje staze biste posebno preporučili posjetiteljima koji prvi put dolaze na Moslavačku goru?

Teško je izdvojiti neku posebnu stazu kao najatraktivniju ili posebnu po nečem. Svaka ima ono, nešto svoje i svaka ima neku svoju čar. Ja recimo volim određene lokaliteta i zato su mi lijepe staze koje gravitiraju centralnom dijelu Moslavačke gore i pokrivaju lokalitete Kaluđerovog groba, Jelengrada i Košutgrada. Definitivno najatraktivnija staza na Moslavačkoj gori je ona o kojoj skrb vode kolege planinari iz PD Yeti Kutina, a to je staza od jezera Mikleuška, preko Bele crkve do Visa ili Humke.

Planirate li dodatno proširiti mrežu staza i označiti nove dionice u budućnosti?

Mi vjerojatno u dogledno vrijeme više nećemo dodatno proširivati broj planinarskih staza jer za to uistinu nema potrebe. Naše do sada izgrađene staze pokrivaju uistinu najvažnije lokalitete na ovoj, sjeverozapadnoj strani Moslavačke gore i spajaju se na centralni dio iste. Tako da vi danas možete slobodno krenuti od npr.imanja obitelji Salaj pa preko Svetog Vida i izaći bez straha da se izgubite, u Popovači, u Kutini ili u Garešnici. Nije li to fantastično? Naš plan trenutno je samo obnova markacija na postojećim stazama. Koju konkretno stazu ćemo slijedeću obnoviti, odlučiti će gore navedeni članovi društva jer su po tom pitanju “doma”. Na nama je samo da se odazovemo na njihov poziv i radimo.

Postoje li planovi za postavljanje dodatne infrastrukture na stazi, poput klupa, vidikovaca ili informativnih ploča?

Ovo posljednje pitanje je ono što nas, čazmanske planinare posebno “kopka”. Naime, mi znamo koliki je enormni potencijal Moslavačke gore i koji je benefit planinarenja kao oblika aktivnog načina života. Zato jer smo često na Moslavačkoj gori i zato što smo planinari. Kada me pitate da li mi imamo planove za unapređenje tih staza ja ću vam odgovoriti da mi imamo ideje. Da, mi imamo odlične ideje, no mi smo samo neprofitna udruga i te ideje koje mi imamo, sami nismo u stanju sprovesti u djelo. Tu trebamo pomoć. Npr.mi smo prošle godine od Uprave HŠ u Bjelovaru zatražili donaciju u drvnoj masi, ista nam je odobrena i osigurali smo oko 5 kubika kvalitetne hrastove građe za izradu masivnih klupa i stolova na tri planirane lokacije na Moslavačkoj gori. Da bi zaista na tim lokacijama mogli tako nešto izgraditi, morate dobiti skoro pa lokacijsku dozvolu od HŠ. I dobili smo ju. Tu drvnu masu smo ispilili, ne mi naravno, već vrijedni ljudi sa pilane obitelji Pušeljić u Cerini. Materijal smo pohranili i sada je na nama da netko te stolove i klupe izradi, a onda je potrebno na tim lokacijama pripremiti teren i konačno, te stolove i klupe dopremiti i postaviti na željena mjesta. Te lokacije nisu onako, uz cestu, već tu treba dobrano truda i znoja, no ta aktivnost je u tijeku i mi ćemo to napraviti. No to je kap u moru. To činimo da svatko tko dođe na vidikovac iznad Vučana, poznato Visoko brdo, da svatko tko dođe na naš omiljeni vrh Mjesec, da svatko tko dođe na misteriozni Kaluđerov grob i pokloni se pred skoro pet metara visokim križem, a koji smo upravo mi radili, da svatko na tim lokalitetima može sjesti, odmoriti, pojesti nešto, uživati u smaragdnoj ljepoti naše Moslavačke gore i naše Moslavine. A zamislite si sada da recimo na Visokom brdu postavite info tablu na kojoj ćete kada pogledate u daljinu, moći prepoznati Kalnik, Ivanščicu, Medvednicu….Gdje ćete možda dobiti osnovne informacije o selima Bojani, Vučani, Gornjem i Donjem Mikloušu, Martincu…..jer gledate u njih, a ništa o njima ne znate. Pa zamislite tu onda jednu lijepu piramidu sa koje još bolje možete pogledati u daljinu i promatrati sve navedeno. Zamislite jednu takvu piramidu na popularnom Poljanjku, na Mjesecu,….pa pripadajuće info table na tim lokacijama, itd.itd….Tu trebamo pomoć jer ideja imamo.