Gradska knjižnica „Slavko Kolar“ Čazma bila je domaćin šestog stručnog skupa Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja, pod nazivom Bibliokon. Tema ovogodišnjeg skupa usmjerena je na primjenu umjetne inteligencije (AI) u knjižnicama, njene izazove i mogućnosti, s posebnim naglaskom na prilagodbu knjižničarske profesije suvremenim tehnološkim trendovima.
Predsjednica Društva knjižničara, Bernarda Ferderber, istaknula je značaj ovakvih skupova.
– Danas smo se okupili u Čazmi kako bismo održali šesti stručni skup Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja, koji smo nazvali Bibliokon. Svake godine smo u drugom gradu, gdje upoznajemo novu knjižnicu i raspravljamo o temama korisnim kako školskim tako i narodnim knjižničarima u njihovom radu. Ove godine skup je okupio 35 knjižničara iz našeg područja, što pokazuje interes i potrebu za razmjenom iskustava i stručnim usavršavanjem, istaknula je Ferderber i dodala da Bibliokon nije samo prilika za stručnu raspravu već i za razmjenu iskustava među knjižničarima.
– Primjena umjetne inteligencije u knjižnicama tema je s kojom se još uvijek ne susrećemo svakodnevno, pa ovakvi skupovi omogućuju da promišljamo o pravcima razvoja knjižničarstva i načinima na koje možemo unaprijediti rad u našim knjižnicama.
Predavanje o AI-u i kreativnosti
Davor Horvatić, profesor s Fizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, održao je pozvano predavanje pod naslovom „Umjetna inteligencija i statistička fizika: Kako digitalizacija mijenja naš pristup radu i kreativnosti“. Govoreći o potencijalu umjetne inteligencije, Horvatić je istaknuo:
– Ono što nazivamo umjetnom inteligencijom u stvari su matematički alati koji funkcioniraju kao sposobni osobni pomoćnici. Ključna je stvar naučiti kako ih koristiti na najbolji mogući način kako bi knjižničarima omogućili više prostora za kreativne zadatke i rad sa zajednicom.
Horvatić je također izrazio zadovoljstvo što može sudjelovati u događajima poput ovoga u svojoj rodnoj Čazmi.
– Meni je drago da postoji ta dugogodišnja veza s mojim rodnim krajem. Ovakvi skupovi prilika su da lokalna zajednica dobije izravan uvid u suvremena istraživanja i specifična znanja koja se inače teško prenose kroz standardne kanale.
Radionice i praktična primjena AI-a
Uz predavanje, program je obuhvatio i poster-prezentaciju „Primjena Transkribusa u očuvanju kulturnog dobra“, koju su pripremile knjižničarke iz Bjelovara, te dvije radionice. Prva radionica, „2001: Odiseja u svemiru – prošlost, sadašnjost, budućnost“, vodile su Ines Vidović i Kristina Giacometti, dok su drugu radionicu, pod nazivom „Kvizomanija uz AI: učenje i zabava u jednom“, osmislili Tanja Kolar Janković i Josip Strija iz Virovitice.