Čini se da od planiranog postrojenja za klanje i preradu peradi u Velikoj Ludini, unatoč početnim planovima neće biti ništa. Projekt koji treba donijeti značajnu ekonomsku investiciju Sisačko-moslavačkoj županiji, procijenjen na preko 500 milijuna eura, uključuje izgradnju peradarnika, tvornica i valionica u više lokalnih jedinica, uključujući Petrinju, Sunju, Martinsku Ves, Lekenik i Popovaču, s ambicijom godišnje proizvodnje od 25 milijuna komada peradi.
Nositelj projekta je ukrajinska MHP grupa, na čelu s milijarderom Yuriyem Kosiukom, poznatim u industriji kao “kralj piletine”. Na području Velike Ludine, prema prvobitnim planovima bilo je predviđeno otvaranje postrojenja za preradu peradi i kafilerije, u neposrednoj blizini naseljenih kuća i svega nekoliko stotina metara od centra općine, gdje se nalaze vrtić i škola. Zbog toga su mještani izrazili zabrinutost, posebno zbog mogućih neugodnih mirisa i planirane godišnje emisije ugljikovog dioksida koja bi premašila 16.800 tona – što je tri puta više od ukupnog ekološkog otiska cijele općine.
Ispuštanje „pročišćenih“ otpadnih voda u rijeku Česmu, kao i planirano zapošljavanje oko 1200 radnika, od čega bi većinu činili strani radnici, dodatno su uzburkali javnost u maloj zajednici koja broji 2283 stanovnika. Stanovnici su pokrenuli peticiju i javno iskazali otpor, što je očito utjecalo na odluku načelnika općine Velika Ludina, Dražena Pavlovića da odustane od projekta.
Pavlović je u priopćenju objasnio tijek razgovora s investitorima i razloge promjene stava. „Razgovori s predstavnicima MHP grupe i tvrtkom Perutnina Ptuj-PIPO iz Čakovca započeli su prije dvije godine, a općina je u tom trenutku projekt doživjela kao priliku za ekonomski napredak,“ navodi Pavlović. Prezentacije projekta bile su redovito dostupne javnosti putem internetske stranice općine i društvenih mreža.
U razgovorima s investitorima Pavlović je stekao dojam da će tvornica imati “primjerene veličine i održive proizvodne kapacitete” koji neće imati negativan utjecaj na kvalitetu života mještana, a spominjalo se zapošljavanje između 400 i 800 radnika. Prema njegovim riječima, općina i investitor su imali načelni dogovor prema kojem bi investitor mogao kupiti zemljište u poslovnoj zoni južno od reciklažnog dvorišta kada bude izrađen idejni projekt i studija utjecaja na okoliš.
No, nakon izrade studije utjecaja na okoliš, Pavlović ističe da su se počeli pojavljivati novi podaci koji su izazvali zabrinutost. “Nedavno je izrađena studija koja je prikazala znatno veće gabarite postrojenja. Prema novim podacima, u tvornici bi radilo 1200 radnika, što je izazvalo zabrinutost kako mene osobno, tako i prisutnih mještana na javnom uvidu,” navodi Pavlović. Tako su se među mještanima pojavile sumnje i zabrinutost, uz lavinu nezadovoljstva i potpisivanja peticije velikog broja građana protiv gradnje ove tvornice.
Kao glavne razloge nezadovoljstva Pavlović navodi strah od negativnih utjecaja, uključujući neugodne mirise, zagađenje zraka i mogućnost povećane emisije CO2. “Pojavila se zabrinutost zbog mogućnosti uvođenja velikog broja stranih radnika, smrada i zagađenja,” objašnjava Pavlović, koji dodaje da, unatoč svim potencijalnim prednostima, ne vidi razloga da dalje zagovara projekt ako se većina mještana tome protivi.
Pavlović također napominje da su slične tvornice smještene u urbanim sredinama poput Čakovca, Ptuja u Sloveniji, Karlovca i Vrbovca te da se nova tvornica gradi u Zlataru. “Iako smatram da bi ovo bila velika prilika za gospodarski razvoj naše općine, poštujem volju naroda i gradnje ove tvornice na ovoj lokaciji neće biti!” zaključuje Pavlović, dajući tako do znanja da od projekta definitivno odustaje, no uz jasnu notu žaljenja što je ovakva prilika za gospodarski rast izgubljena.
