Zdravstveni radnici u Hrvatskoj ponovno su u štrajku zbog nezadovoljstva uredbom o koeficijentima donesenom u ožujku ove godine. Prema riječima sindikalnih predstavnika, ova uredba zakinula je oko 90% zdravstvenih djelatnika, posebno onih koji rade u zahtjevnim i opasnim uvjetima – poput zona zračenja, rada s opasnim kemikalijama, operacijskih sala i skrbi za vitalno ugrožene pacijente. Iako su novi koeficijenti najavljeni kao način nadoknade ukinutih dodataka, radnici tvrde da to nije ostvareno te da njihov rad i dalje nije adekvatno vrednovan.
Štrajk se snažno osjeti u bolnicama diljem zemlje, uključujući i Opću bolnicu “Dr. Anđelko Višić” u Bjelovaru, gdje je, prema sindikalnim podacima, odaziv na štrajk vrlo visok. Zbog toga dolazi do poteškoća u organizaciji rada, a posebno u operacijskim salama, gdje je velik broj anestetičara uključen.
– Štrajkamo zbog neravnomjerne raspodjele novih koeficijenata, ističe Ivan Cerjan, sindikalni povjerenik sindikata Zajedno i medicinski tehničar u Hitnom prijemu.
– Najteža radna mjesta ostala su bez potrebnih dodataka i izjednačena su s manje zahtjevnim uvjetima rada. Primjerice, kolege iz radioloških odjela ostali su bez dodatka za rad u zonama zračenja, a ukinuti su i brojni drugi dodaci za specifične uvjete rada. Povećanja plaća nisu ravnomjerno raspodijeljena među državnim službama.
Štrajk najviše pogađa odjele za radiologiju, anesteziju, reanimaciju i intenzivno liječenje, kao i očnu polikliniku, ušnu i urološku ambulantu, citopatološku dijagnostiku, transfuziju, sanitetski prijevoz te djelomično laboratorijske djelatnosti. Unatoč izazovima, hitni pacijenti se redovito obrađuju, osiguravajući da njihovo zdravlje i životi nisu ugroženi zbog štrajka.
Prema Cerjanu, štrajk će trajati dok ne dođe do konstruktivnog sastanka s konkretnim promjenama.
– Naš minimum zahtjeva je vraćanje dodataka za uvjete rada iz prošlog kolektivnog ugovora za zračenje i posebne uvjete rada. Mnogi od nas rade prekovremeno u teškim uvjetima, a trenutno postavljeni koeficijenti ne odražavaju te napore, ističe Cerjan.
On zaključuje da je situacija u zdravstvenom sektoru postala kritična, s obzirom na to da se bez adekvatnog vrednovanja rada mnogi radnici odlučuju napustiti profesiju. Oni koji ostaju suočavaju se s preopterećenim uvjetima rada, čime je budućnost zdravstvenih usluga u zemlji dovedena u pitanje.
U štrajku zdravstvenih radnika sudjeluju i Vesna Oliverić, laborantica na odjelu za citologiju i patologiju, te Goran Županić, prvostupnik radiologije, koji upozoravaju na izazovne i opasne uvjete rada s kojima se svakodnevno suočavaju.
Vesna Oliverić, koja na odjelu patologije radi već 40 godina, opisuje nezadovoljstvo uvjetima rada.
– Nezadovoljna sam uvjetima rada i načinom na koji se vrednuje naš rad u dijagnostici. Nismo samo mi tu patologija, tu je i transfuzija i radiologija, ali naši uvjeti rada su specifični. Mogu vam reći da se čovjek tijekom godina razboli radeći na ovom radnom mjestu, svakodnevno izložen kemikalijama poput formalina, ksilola i dušične kiseline koje neprestano udišemo. Jednostavno tražimo da nam se vrate dodaci za uvjete rada jer je trenutna situacija neizdrživa, kaže Oliverić.
– Kada sam počela raditi, bilo nas je tek nekoliko na patologiji jer nitko nije htio raditi na patologiji. Danas nas je četiri tehničara uz glavnog tehničara, a godišnje obrađujemo između pet i šest tisuća biopsija, uključujući brojne hitne slučajeve. Naši nalazi su ključni za početak liječenja onkoloških pacijenata, a ipak smo gotovo nevidljivi, ističe Oliverić.
Slično mišljenje dijeli i Goran Županić, prvostupnik radiologije, koji radi na svim dijagnostičkim uređajima u bolnici, od magnetske rezonancije i CT-a do klasične radiologije i mamografije.
– Dan sam proveo u štrajku, ali sam morao otići na hitnu operaciju. Naše radno mjesto uključuje rad u uvjetima ionizirajućeg zračenja, no dodaci za te uvjete su ukinuti novim koeficijentima. Ova greška, kako ju nazivaju, još uvijek nije ispravljena, objašnjava Županić i procjenjuje da kroz odjel radiologije dnevno prođe najmanje 200 pacijenata, uključujući hitne i redovne slučajeve.
