U Osnovnoj školi Dubrava održana je promocija Rječnika dubravskih riječi, djelo učiteljica Ljiljane Bilanović i Sanele Koščević, koje okuplja i čuva bogatstvo lokalnog dijalekta. Na promociji je ravnateljica škole Marijana Kozumplik Kemenović istaknula značaj ovog projekta za školu i zajednicu.
– Kad spomenemo riječ škola, prva pomisao je često da je to mjesto za stjecanje znanja, kompetencija i vještina. No, škola je mnogo više od toga – ona je prostor gdje se razvijaju stvaralaštvo, kreativnost te njeguje tradicija i kultura, kao i ljubav prema zavičaju. Dugogodišnja ideja o zavičajnom rječniku prošle je godine postala stvarnost, zahvaljujući trudu brojnih učenika i učiteljica, posebice autorica Ljiljane Bilanović i Sanele Koščević. Postali smo registrirani nakladnik, osigurali međunarodni knjižni broj i CIP zapis, čime smo osigurali trajnost ovog vrijednog djela koje je dostupno i u Nacionalnoj knjižnici. Zahvaljujem svima koji su pomogli u realizaciji ovog projekta, uključujući našeg bivšeg učenika Kristijana Milanovića, čiji je doprinos bio neizmjerno važan. Tiskanje rječnika, kao i drugih projekata, financirala je škola i vjerujem da će nas večerašnja promocija vratiti u lijepe trenutke prošlosti, ali i postaviti čvrste temelje za budućnost, rekla je Kozumplik Kemenović. Dodala je kako će promocija, u sklopu Mjeseca hrvatske knjige, mnoge podsjetiti na prošlost i stvoriti temelje za buduće naraštaje.
Autorica Sanela Koščević, koja je vodila projekt zavičajnog rječnika uz kolegicu Ljiljanu Bilanović, istaknula je kako je realizacija ovog projekta bila rezultat dugogodišnje ideje očuvanja lokalnog govora.
– Ideja stvaranja Zavičajnog rječnika u našoj školi postoji više od desetljeća, no tek prošle školske godine uspjeli smo je pretvoriti u stvarnost kroz projekt pod nazivom Zavičajni rječnik. Profesorica Ljiljana Bilanović i ja započele smo sakupljati riječi našeg lokalnog govora na početku školske godine 2023./2024., formirajući dokument koji je postupno rastao uz doprinos brojnih učenika i kolegica. Profesorica Bilanović radila je s učenicima šestog razreda, dok su se u razrednoj nastavi priključile učiteljice Sanja Jandrijević, Brankica Habuzin i Helga Vreš sa svojim razredima. Cijelo prvo polugodište prikupljale smo i obrađivale riječi, a potom započele izradu konačne verzije rječnika što nas je uveseljavalo i vraćalo u prošlost, prisjećajući nas na vrijeme kad je zavičajni govor bio osnovni oblik komunikacije u Dubravi, kazala je Koščević.
Naglasila je da je cilj projekta bio oživjeti i sačuvati riječi, poslovice i izraze koje su koristili njihovi preci. Prikupili su oko 1400 riječi, uz svjesnost da su mnoge riječi zauvijek izgubljene s odlaskom starijih generacija.
– Zahvaljujemo svim roditeljima, bakama i djedovima koji su podijelili svoje znanje. Ovaj projekt omogućio nam je da svojim sumještanima i široj javnosti pokažemo bogatstvo govora dubrovačkog kraja. Mlade generacije također su dobile priliku jezično se obogatiti izvornim riječima što su s entuzijazmom prihvatile i sada predstavljaju kroz igrokaz kojim će dočarati posebnost lokalnog govora, rekla je.
Koščević je zaključila da ovaj projekt nosi važnu poruku za sve uključene.
– Nemojmo zaboraviti, nemojmo se sramiti, njegujmo svoj zavičajni govor. Jezik je hranitelj naroda – dok god živi jezik, dok ga ljubimo, čitamo, govorimo i pišemo, živi i narod.
Profesorica Ljiljana Bilanović dodala je da projekt nije samo rječnik, već dokument povijesti i identiteta zajednice.
– Danas možemo reći da je ovo svojevrsni festival dubrovačkog kraja i njegovih riječi. Uspjeli smo postići nešto što dosad nije zabilježeno na našim prostorima – prikupili smo čak 1400 autentičnih riječi dubrovačkog kraja, oblikovali popis i stvorili tezaurus. Osim toga, dodali smo petnaest stranica poslovica i izreka koje su tipične za naš kraj, čime smo obogatili rječnik i osigurali mu dodatnu vrijednost. Iako je rječnik primarno zbirka riječi, on u sebi sadrži i duh starih običaja koji su ovdje živjeli kroz jezik. Ovo su riječi našeg kraja, jednostavan, ali vrijedan rječnik, koji čuva naš jezični identitet, zaključila je Bilanović.
Načelnik Općine Dubrava Tomislav Okroša pohvalio je projekt zavičajnog rječnika, naglašavajući njegov značaj za očuvanje identiteta i kulturne baštine lokalne zajednice. Rječnik, prema njegovim riječima, nije tek zbirka riječi, već čuvar specifičnog jezičnog izričaja Dubrave, koji odražava povijest i karakter njezinih stanovnika. Okroša je istaknuo kako ovo izdanje predstavlja priliku za mlađe generacije da kroz jezik upoznaju prošlost i zadrže riječi živima, integrirajući ih u svakodnevni govor. Također, spomenuo je pozitivne reakcije starijih mještana koji su prepoznali riječi koje su možda i zaboravili, dok su mladi pokazali interes za lokalnu povijest. U nastavku, najavio je dodatne aktivnosti u cilju očuvanja govora, poput organizacije radionica za djecu i mlade, te istraživanja mogućnosti digitalizacije rječnika, čime bi se omogućila njegova dugoročna dostupnost i nadogradnja.
