Jabuka, često nazivana kraljicom voća, poznata je po svojim brojnim zdravstvenim prednostima. Bogata vlaknima, vitaminima i antioksidansima, ona je neizostavan dio prehrane mnogih ljudi širom svijeta. Hrvatska ima dugu tradiciju uzgoja ovog voća, no posljednjih godina suočava se s izazovima u proizvodnji. Jedan od značajnih proizvođača jabuka u Hrvatskoj je Željko Ledinski, bivši župan, a danas u mirovini koji pomaže svojoj djeci na dva obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Voćnjaci njegove obitelji u Kovačevcu u općini Rovišće, poznati su po visokokvalitetnim jabukama koje se plasiraju na tržišta diljem Hrvatske, ali i u inozemstvo. U ovom intervjuu gospodin Ledinski govori o svojim počecima u voćarstvu, stanju u domaćoj proizvodnji te izazovima s kojima se suočava ova grana poljoprivrede.
Gospodine Ledinski, možete li nam reći kako ste se počeli baviti voćarstvom, posebno uzgojem jabuka?
Voćarstvom sam se počeo baviti 2005. godine. U to vrijeme smo posadili prva tri i pol hektara voćnjaka, a do danas smo površine proširili na ukupno 11 hektara. Počelo je kao obiteljski projekt, a danas uzgajamo ne samo jabuke, nego i kruške, šljive i trešnje. Naš OPG je podijeljen između mog sina Matije i kćeri Maje, pa sada djelujemo pod dva obiteljska gospodarstva – OPG Matija Ledinski i OPG Maja Ledinski Lukinić. Uz voćarstvo, bavimo se i proizvodnjom cvijeća, posebno božura.
Jabuka je jedno od najpopularnijih voća, a nedavno je obilježen Svjetski dan jabuke. Kakvo je stanje u Hrvatskoj s uzgojem jabuka?
Stanje u Hrvatskoj je prilično izazovno. Nekada je bilo više od 5000 hektara pod jabukama, a sada imamo jedva 3000 hektara. Proizvodnja je opala zbog raznih okolnosti, od nepovoljnih vremenskih uvjeta do smanjenja tržišta. Međimurje je nekada bilo vodeća regija za proizvodnju jabuka, ali su sada i tamo smanjene površine. Ipak, mi na području naše županije još uvijek imamo preko 250 hektara pod jabukama, što je značajna količina, a u Poljoprivrednoj zadruzi Jabuka, kojoj pripadamo, imamo čak 350 hektara zajedno s kooperantima.
Što je bio glavni motiv za ulazak u ovu vrstu proizvodnje?
Početni motiv bio je savjet jednog bivšeg voćara iz Međimurja, Anđelka Horvata, koji je prepoznao potencijal terena u Kovačevcu. On me potaknuo da zasadim voćnjak, pa smo prvo krenuli s jabukama, a kasnije proširili na druge vrste voća. Od tada smo razvijali proizvodnju i danas uspješno radimo na distribuciji domaćeg voća diljem Hrvatske, uključujući velike trgovačke centre poput Lidla, Kauflanda i Konzuma.
Hrvatski voćari često se suočavaju s problemima. Možete li nam reći koji su najveći izazovi u vašem poslu?
Jedan od glavnih izazova je radna snaga. Posljednjih godina bilježimo ozbiljan manjak domaćih sezonskih radnika, zbog čega smo prisiljeni dovoditi radnike iz inozemstva, najčešće iz Indije. Još jedan veliki problem je uvoz jeftinije jabuke iz Poljske i drugih zemalja, što dodatno otežava plasman naše domaće proizvodnje. Iako smo udruženi u zadrugu, koja nam pomaže u konsolidaciji tržišta, borba s jeftinim uvozom je stalna.
Spomenuli ste hladnjače i skladištenje. Kakva je situacija po tom pitanju u vašoj županiji?
Nažalost, naša županija nema odgovarajuću hladnjaču za voće. Zato smo se odlučili sudjelovati u gradnji hladnjače u Križu, gdje sada skladištimo naše proizvode. Hladnjača je izgrađena uz potporu sredstava iz fondova EU, a uz nju imamo i sortirnicu s kapacitetom od 15 tona na sat, što nam omogućuje da sortiramo i pakiramo jabuke ne samo za domaće, već i za inozemno tržište.
Koji su vaši planovi za budućnost? Hoćete li se nastaviti širiti i u druge vrste voća?
Naravno, planiramo i dalje diversificirati našu proizvodnju. Osim jabuka, bavimo se i uzgojem krušaka, šljiva i trešanja, a u zadnje vrijeme smo sve više orijentirani i na ekološku proizvodnju. Također, razmatramo proširenje naše ponude sokova i drugih prerađevina od voća, kako bismo dodatno osnažili našu prisutnost na tržištu. Naš cilj je održati kvalitetu i širiti se u skladu s potražnjom, kako na domaćem, tako i na međunarodnom tržištu.
Zahvaljujemo vam na razgovoru i želimo vam puno uspjeha u daljnjem radu.
Hvala vama na prilici da podijelim svoja iskustva i nadam se da ćemo i dalje uspješno surađivati s našim domaćim kupcima, jer je važno podržati domaću proizvodnju.
