Matea Gredelj preuzela je ulogu predsjednice Savjeta mladih Grada Čazme s jasnom misijom – osnažiti glas mladih i poboljšati njihov položaj u lokalnoj zajednici. Kao osoba koja iz prve ruke svjedoči izazovima s kojima se mladi suočavaju, Matea vjeruje da Savjet mladih može postati platforma za konkretne promjene. Sada, na čelu ovog tijela, fokusira se na aktivno uključivanje mladih u kreiranje politika i razvoj inicijativa koje će unaprijediti njihovu svakodnevicu. U razgovoru s nama podijelila je svoje planove za predstojeći mandat te strategije kojima namjerava motivirati mlade na veći angažman u svojoj sredini.

Kako ste došli na ideju da se uključite u rad Savjeta mladih Grada Čazme i što vas je motiviralo na preuzimanje uloge predsjednice?

Uključila sam se u rad Savjeta mladih jer sam već neko vrijeme željela doprinositi zajednici, ali su me studiranje i prvi posao spriječili da se u potpunosti posvetim toj ulozi. Sada, kada je ovo bila moja posljednja prilika, odlučila sam je iskoristiti. Motiviralo me to što sam kroz protekle godine promatrala naš Grad i mlade, i vidjela što možemo popraviti. Kao netko s više godina i iskustva, smatram da probleme sagledavam na drugačiji i ozbiljniji način. Također, radim u Srednjoj školi Čazma, što mi omogućuje da svakodnevno čujem želje i potrebe mladih.

Što smatrate ključnim ciljevima Savjeta mladih Grada Čazme, i kako planirate raditi na njihovom ostvarenju tijekom svog mandata?

Moj mandat će trajati godinu dana, no vjerujem da možemo puno postići. Nedavno smo pročelnica Elvira Babić Marković i ja sudjelovale na 7. Konferenciji Savjeta mladih u Rijeci, gdje smo dobile mnogo ideja. Već u prosincu ćemo započeti raspravu o nekim od tih ideja, a nadam se da ćemo ih uspješno provesti u suradnji s Gradom. Važno mi je da se glas mladih čuje i da se zaista borimo za naše interese.

 S obzirom na izazove s kojima se suočava mlađa generacija, smatrate li da u Hrvatskoj ima dovoljno prilika za mlade ljude, posebno u manjim sredinama poput Čazme?

Smatram da prilika ima, ali je važno prepoznati razlike. Nažalost, za akademski obrazovane mlade mogućnosti su ograničenije u manjim sredinama. S druge strane, za mlade sa strukovnim obrazovanjem postoji više prilika. Trebamo uskladiti očekivanja s realnošću i biti otvoreni prema učenju od starijih, ali i oni prema učenju od nas.

 Postoje li određene inicijative koje Savjet mladih planira pokrenuti kako bi poboljšao položaj mladih u Čazmi?

Trenutno smo u fazi rasprava o nekoliko inicijativa, a planiram u prosincu kolegama iz Savjeta predložiti najmanje tri nove inicijative koje bi mogle pomoći mladima u našoj zajednici. Nadamo se suradnji s Gradom kako bismo ih uspješno proveli.

Foto/Davor Kirin

Koliko često se Savjet mladih sastaje i o kojim temama najčešće raspravljate?

Savjet se sastaje otprilike svaka tri mjeseca. Na zadnjoj sjednici raspravljali smo o godišnjem planu rada, mogućim projektima, edukacijama, predavanjima te o problemima s nasiljem u Čazmi i kako možemo pomoći.

Na koji način Savjet mladih surađuje s lokalnom samoupravom i drugim institucijama u Čazmi?

Savjet mladih može predlagati ideje Gradu i institucijama u vezi s potrebama mladih. Planiramo surađivati s osnovnom i srednjom školom te drugim lokalnim tijelima u provedbi projekata.

 Ove godine Srednja škola Čazma ostala je bez gimnazijskog programa. Kako vi gledate na ovu situaciju i kakav utjecaj mislite da će imati na mlade u Čazmi?

Smatram da je to velika šteta, posebno zbog visoke kvalitete obrazovanja koje je naša gimnazija pružala. U posljednjih 15 godina iz te su škole izašli brojni uspješni stručnjaci – inženjeri, doktori, doktori znanosti, ekonomisti, socijalni radnici, geodeti, programeri i mnogi drugi. Međutim, problem leži u tome što državna matura izaziva veliki strah kod učenika, što često rezultira time da radije biraju strukovna zanimanja. Učenici se boje što će se dogoditi ako ne polože maturu ili ne uspiju upisati i završiti fakultet. Sa strukovnim zanimanjem, imaju sigurnost jer mogu odmah nakon škole ući na tržište rada, a istovremeno imaju mogućnost ići na fakultet ako to žele. Ovo je problem koji nije prisutan samo u Čazmi, već na razini cijele Hrvatske. Ove godine je samo nekoliko najpopularnijih škola u Hrvatskoj uspjelo upisati pune razrede gimnazije. Na primjer, prošle godine ni Garešnica nije uspjela upisati gimnazijski razred, ali ove godine jest. Vjerujem da je ključno razgovarati s roditeljima i učenicima kako bismo im pokazali da gimnazijski program Srednje škole Čazma pruža jednako kvalitetno obrazovanje kao i veći gradovi. Kao bivša učenica i sadašnja zaposlenica te škole, mogu reći nešto što će potvrditi svi koji su je pohađali: „Ovdje niste samo broj!“ To je ono što našu školu čini posebnom. Uz to, tržište rada danas je vrlo dinamično i učenici sve više biraju zanimanja koja su tražena i koja im omogućuju brzu zaradu i financijsku neovisnost. Potrebno je puno razgovarati, analizirati, i djelovati – ne samo s učenicima, već i s njihovim roditeljima – kako bi se ova situacija riješila na najbolji mogući način.

 Je li Savjet mladih Grada Čazme imao priliku raspravljati o ovom pitanju? Planirate li poduzeti neke korake kako bi se razgovaralo o mogućim rješenjima?

Još nismo službeno raspravljali o ovoj temi zbog drugih prioritetnih pitanja, ali namjeravamo u budućnosti. Plan je kroz razgovore s roditeljima, školama i Gradom pronaći rješenje.

Mislite li da su mladi u Čazmi dovoljno uključeni u društveni i politički život grada? Kako ih planirate dodatno motivirati da se aktivno uključe?

Smatram da nisu dovoljno uključeni. Iako Grad nudi mnogo aktivnosti, pitanje je koliko su one prilagođene mladima. Predložili smo da Savjet mladih sudjeluje u planiranju Dana Grada Čazme kako bismo privukli više izvođača koji su popularni u mlađoj populaciji. Nadam se da ćemo kroz planirane projekte potaknuti mlade da se aktivnije uključe.

Planirate li neke konkretne projekte ili događaje u bliskoj budućnosti koji bi mogli potaknuti veću aktivnost i angažman mladih u Čazmi?

Planiramo nekoliko projekata, no o njima ću moći detaljnije govoriti nakon što ih raspravim u prosincu s kolegama iz Savjeta.

 Što vidite kao najveći izazov u radu Savjeta mladih i kako se namjeravate nositi s njim?

Najveći izazov je nezainteresiranost mladih. Vjerujem da je važno pokazati im da su oni budući nositelji razvoja grada i da već sada mogu mnogo toga učiniti ako se uključe. Kroz rad Savjeta namjeravam im pružiti prilike da shvate koliko je njihov doprinos važan.