Prema najnovijim istraživanjima, Zemljini dani postaju sve duži zbog postepenog udaljavanja Mjeseca od našeg planeta. Ovaj proces, poznat kao “lunarna recesija”, uzrokuje smanjenje brzine Zemljine rotacije, što bi moglo rezultirati danima od 25 sati, ali tek za otprilike 200 milijuna godina, piše Daily Mail.
Stephen Meyers, geoznanstvenik s američkog Sveučilišta Wisconsin-Madison, usporedio je Zemlju s umjetničkim klizačem koji usporava dok širi ruke. Trenutno je Mjesec udaljen oko 384.400 kilometara od Zemlje i treba mu približno 27,3 dana za dovršetak jedne orbite. Međutim, Mjesec se udaljava od Zemlje brzinom od 3,8 centimetara godišnje, što će na kraju usporiti rotaciju Zemlje i produžiti trajanje dana.
Meyers i njegov kolega istražili su povijest odnosa Zemlje i Mjeseca, otkrivši da je prije 1,4 milijarde godina dan na Zemlji trajao samo 18 sati. Razvili su statističku metodu koja kombinira astronomsku teoriju s geološkim podacima kako bi rekonstruirali prošlost Sunčevog sustava. Njihovo istraživanje pokazuje da je blizina Mjeseca Zemlji u prošlosti uzrokovala bržu rotaciju planeta, dok je postupno udaljavanje Mjeseca uzrokovalo usporavanje Zemljine rotacije.
Podaci prikupljeni s reflektora postavljenih na Mjesecu od strane astronauta Apolla omogućili su znanstvenicima precizno mjerenje ovog povlačenja, prenosi Zimo. Gravitacijski utjecaj Mjeseca na Zemljine oceane ključan je za ovaj proces. Mjesečeva gravitacija stvara plimne izbočine koje uzrokuju trenje s rotacijom Zemlje, što dovodi do prijenosa energije na Mjesec i njegovog prelaska na višu orbitu, dok se Zemljina rotacija usporava.
Uz to, klimatske promjene također igraju ulogu u produljenju dana. Topljenje polarnog leda povećava ekvatorijalnu izbočinu planeta, dodatno usporavajući rotaciju Zemlje. Iako su ove promjene neprimjetne u okviru jednog ljudskog života, one se akumuliraju kroz milijune godina, što na kraju može dovesti do značajno dužeg dnevnog ciklusa.
