Na početku razgovara osvrnut ćemo se na nedavno posvećenje bjelovarske katedrale nakon obnove koja je okupila uz vjernike i čelne ljude iz politike.

– To se događa jednom u tri, četiri, pet generacija. Bilo mi je drago da sam mogao tome svjedočiti. Imamo stvarno prekrasnu katedralu i čestitam biskupu što je to napravio i realno gledajući, ona sada ima i jako puno i umjetničkih elemenata i ja sam uvjeren, za stotinjak godina će turisti dolaziti gledati sve te povijesne i kulturne znamenitosti koje će biti u našoj katedrali,  od poznatih umjetnika Kuzme Kovačića, Kršnjavoga, orgulje koje su stigle iz Austrije koje su fenomenalne tako da onako baš mogu reći da imamo jedan lijepi, prekrasni sakralni objekt.

 Imamo i lijepo uređen korzo. Sve to daje jednu krasnu sliku centra grada.

– Korzo još uvijek nije gotov. Sad ćemo uskoro krenuti s dodatno klupicama i sa svom opremom na gornjem dijelu korza. Tvrtka gospodina Šepovala je dobila posao s tvrtkom gospodina Dujmovića i Metalac. Dvije bjelovarske tvrtke će nam isporučiti opremu s kojom će i ovaj gornji dio korza izgledati prekrasno. Međutim, ni tome nije kraj jer najavljujem da ćemo zajedno u suradnji s vlasnicima objekata na korzu pokušati renovirati sve te fasade koje su poprilično oronule, tako da će tu grad dosta pomoći. S FINOM smo se isto tako dogovorili. Oni su se javili na naš javni natječaj i FININA zgrada će ići u obnovu. Pozivam sve druge koji žive na korzu i žele obnoviti svoje objekte. To je povijesna, kulturna, baštinska cjelina u gradu Bjelovaru i meni je cilj da se sve zgrade na korzu obnove. Ove godine smo raspisali javni natječaj. Mislim da će 15 objekata  dobiti sredstva Grada Bjelovara. Nisu to neka značajna sredstva, to je između 10 i 20 posto vrijednosti cijelog objekta. Ne možemo mi sada njima dati baš veliki novac da oni to naprave. Međutim, kad netko da 20 posto novca, vjerujem da je to jako dobar stimulans da naprave cjelokupnu investiciju, a opet Grad tako pokreće investicije koje su  od strane samih stanara u 80 postotnom iznosu. Mislim da to opet pokreće neku gospodarsku aktivnost, tako da mislim da je to dobar projekt i da ćemo uskoro gledati, po mom mišljenju, tridesetak skela u centru grada, gdje će doista biti jedna renesansa samog centra grada. No, i van centra grada, u predgrađima će biti jako puno dobrih stvari i dobrih projekata.

Zlobnici bi rekli, idu izbori, pa se puno toga najavljuje. Imaju li izbori veze s ovom, kako ste rekli, renesansom u gradnji?

– Dignuli smo ljestvicu barem dva koplja više i ja mislim da će u ovoj godini, neovisno što su sad izbori, neće baš biti prije izbora toga puno, ali poslije izbora će biti strašno puno radova. Puta 3 u odnosu na sve što ste vidjeli do sada. Ja to mogu slobodno najaviti. Doslovce će biti građevinska operativa na svakom koraku u Bjelovaru u idućih sedam, osam mjeseci. Želim to sve završiti do lokalnih izbora sljedeće godine da građani vide što smo mi to sve napravili, a to će biti kažem, puta 3. Recimo, samo ove godine ćemo riješiti 12 novih velikih kapitalnih ulica, dakle sve one najvažnije prometnice u Gradu Bjelovaru će već do kraja ove godine ili početkom sljedeće biti u potpunosti završene. Mogu čak nabrzinu ovako iz rukava istresti, od Hebrangove ulice, Livadićeve, Osječke, Baranjske, Vukovarske, Bakićeve, Trumbićeve. Puno će toga biti. Iznenadit ćete se. Mogu najaviti i da ćemo za potez od Predavca, pa do ulaska u Bjelovar, do zgrade Vodotehne uskoro imati financijska sredstva za kompletnu obnovu. Dugoročno nas zanima cijeli taj potez ulaska u centar grada. Grad Bjelovar je uputio zahtjev Hrvatskim cestama za prekategorizaciju ceste od Predavca do Vodotehne. Naime, nema nikakve logike da to bude gradska cesta, jer to je glavni ulaz u grad koji spaja dvije državne ceste. Dakle, tih par kilometara državne ceste i druge državne ceste spaja gradska cesta, što je totalni nonsens i ja mislim da imamo jako dobru suradnju s Hrvatskim cestama, da je to jedna razumna stvar koju struka apsolutno podržava da zajedničkim snagama obnovimo upravo taj segment. To bi bila fenomenalna stvar za grad Bjelovar.

Otkrili smo konačnu toplu vodu i to topliju nego što smo planirali!

– Definitivno  smo hit u Hrvatskoj  koliko god naši građani to još uvijek dosta podcjenjuju. Uvijek je najteže biti prorok u svom dvorištu, tako kaže poslovica. No, doista, ja sam  bio na jednoj konferenciji gdje je bilo 300-tinjak ljudi o budućnosti geotermalne energije u Hrvatskoj i ovo je prva bušotina u Hrvatskoj koja je namijenjena za toplinarstvo, a za koju smo dobili konkretne podatke. Naime, mi znamo da je   kompletna  Panonska nizina  strašno bogata toplom vodom i svi mi to znamo zato što je INA bušila prije 70 godina i tražila naftu. Međutim, na mnogim mjestima je pronašla toplu vodu, ali i odmah zatvorila pipu, kako se kaže, tako da mi nismo imali nekakve podatke, ali znamo da imamo vodu.   Ne znamo kakva je kvaliteta, ne znamo koja temperatura, ali načelno znamo da ju je INA našla. Međutim, nije ju previše ispitivala jer logično, ona ispituje naftu, a ne vodu. Tako da smo mi nakon 70 godina sad prvi hit u Hrvatskoj jer smo mi konkretno  sve analize dobili koje će raznorazni stručnjaci diljem Hrvatske i Europe analizirati po upravo  korenovskom nalazištu  tople vode i to se može primijeniti na ostatak Hrvatske. Te temperature su  znatnije iznad europskog prosjeka. Naime,  kad smo krenuli bušiti, očekivali smo pronaći u ležištu temperaturu od 60 do 65 stupnjeva koja bi do 60 stupnjeva izlazila na površinu. Mi smo pronašli ležište od 83 stupnja, što je fenomenalno. Očekivali smo da će protočnost biti 10 do 15 litara u sekundi, ispada na kraju preko 30 litara, dakle duplo. I ta temperatura vode zadnju koju smo izmjerili u tih nekoliko sati prilikom testiranja je bila negdje oko 69 stupnjeva na izlasku. To je voda zarobljena 50, 60, možda i 70 tisuća godina i ona treba vremena da proventilira, da prodiše, da se ti kanali otvore. Naše su procjene da će to biti u budućnosti preko 70 stupnjeva na površini, što je fenomenalna stvar. To nam je dalo ohrabrenje  da sljedeće dvije bušotine planiramo na području grada Bjelovara,   jednu na području stadiona, a drugu na području našeg trenutačnog bazena. Zašto je tome tako? Zato što se tu nalazi na vrlo malom prostoru ogroman broj konzumenata, velikih potrošača, poput bolnice, vrtića, škola itd., gdje vi možete uz male novce, uz malu investiciju, napraviti vrlo brz povrat te iste investicije, a građanima pružiti daleko jeftiniju cijenu grijanja nego što je to danas na plin.

Po tome možemo reći da je Bjelovar grad na vodi.

– Definitivno. Mi nažalost, nemamo takve količine pitke vode  kao Koprivnica i cijela Podravina odakle se  snabdijevamo pitkom vodom. Dakle, mi imamo izvore vode u Podravini gdje ide 200 litara u sekundi, a mi, recimo, imamo toplu vodu 30 litara u sekundi, tako da mi ne bismo mogli snabdijevati grad grad s pitkom vodom jer nemamo dovoljnu količinu pitke vode, ali ono što imamo, a što Podravci nemaju, imamo toplu vodu tako da treba iskoristiti sve ono što nam je priroda dala. Ono što je meni najvažnije,  ja znam da građani to možda i u ovom trenutku ne razumiju, ne želim da Grad Bjelovar ovisi o tome hoće li nam Putin ili neki drugi Putin ili ne znam kako god se on zvao, zbog neke krize začepi naš dotok energije. Želim da Bjelovar ima svoju energiju, da ju kontrolira, da mi možemo našim građanima uvijek osigurati i hranu i toplinu i sve ono što je nužno potrebno za život. Mislim da mi sad sve više postajemo svjesni toga koliko je to važno da ne ovisiš o drugima, da ne ovisiš o tim velikim svjetskim liderima, jer mi smo za njih nekakva točkica na karti. Ja mislim da se Hrvatska, a i mi u Bjelovaru trebamo pobrinuti sami za sebe. Bog nam je dao, priroda nam je dala te potencijale koje moramo iskoristiti. Ovo je nekada bio poljoprivredni kraj. To smo nažalost, uništili. Ja želim da mi  s tom toplom vodom vratimo tu jaku poljoprivredu. Iskreno, ja imam viziju da ćemo mi  i Bjelovarski vrt vratiti na nekadašnju razinu. Nekada je Bjelovarski vrt poslovao diljem bivše Jugoslavije, a proizvodio je   proizvode od povrća do cvijeća po kojem su bili najpoznatiji i bili su konkurentni, a sve su to grijali na plin. Zašto mi ne bismo novi Bjelovarski vrt napravili, a da ovog puta sve to proizvodimo na toplu vodu. Tako da ja doista mislim   iskoristiti tu toplu vodu. Islanđani to koriste na veliko i za grijanje i za proizvodnju itd.. Mi nemamo vulkana niti ćemo ih imati, ali imamo toplu vodu preko nekih drugih kemijskih procesa, gdje u biti stijene dolje griju vodu i ne vidim zašto da to ne iskoristimo. Ova bušotina koju smo mi napravili, samo jedna petina te bušotine će se koristi za toplice. Mi planiramo grijati proizvodne hale u zoni Korenovo koja će zaposliti   ljude. Dolazit će investitori. Mi smo snizili poreze. Mi smo grad s najmanjim porezima u državi. Imamo veliku, ogromnu zonu. U toj zoni imamo toplu vodu, imamo brzu cestu koja dolazi u tu zonu. Ja vam kažem da neće biti ozbiljne investicije koja će se raditi u Hrvatskoj da će ići negdje drugdje, a da neće završiti u Bjelovaru. To bi morao biti glup poduzetnik da ode  negdje gdje će mu oderati, oguliti kožu s porezima. Kod nas još ima toplu vodu, ima dobru zonu, 40 minuta vožnje od Zagreba realno gledajući. Dakle, to je jednostavno po meni savršena lokacija za vrlo ozbiljne investicije i mnogi su se već počeli raspitivati upravo za tu zonu. Mi tamo imamo 83 hektara zemljišta spremno. Mi imamo potencijal od 150 hektara tog zemljišta  za budućnost. Ja vjerujem da će u idućih deset godina tamo raditi od tisuću do 2 tisuće  ljudi.

Kada smo kod tople vode. Spomenuli ste i toplice. Kakva je situacija s toplicama?

– Mi imamo  naznake da bismo uskoro trebali potpisati ugovor i ako to doista tako bude, onda krećemo s pripremama velikog tendera. To vam je na tisuću stranica troškovnika. To je nabava koja će trajati sigurno četiri do pet mjeseci jer to je projekt od 48 milijuna eura vrijednosti, ogroman projekt najveći ikad u gradu Bjelovaru. Usudio bih se reći da je to projekt koji je jači i veći čak i od bjelovarske bolnice i to je projekt koji može preporoditi naš grad. Mi smo spremni i financijsku konstrukciju smo zatvorili. Ne moraju se građani bojati da ćemo  zadužiti grad. Ne nećemo, jer nam je netko dao 45 posto novca za taj projekt, a s druge strane Bjelovar je danas, doista  mislim da i građani to vide, enormno narastao po pitanju i investicija, ali naravno i po pitanju novih prihoda. Ja se sjećam kada sam preuzeo grad, mi smo imali nekakvih otprilike 11 milijuna eura izvornih prihoda. Mi danas imamo preko 25 milijuna eura izvornih prihoda, a s druge strane smo još snizili sve moguće poreze. To je nevjerojatno, međutim, tako je. Nama sad slijedi 200 milijuna eura odobrenih projekata. To je pola Pelješkog mosta. Mi znamo koliko smo sanjali taj Pelješki most, a sada odjedanput pola od te iste količine novca će se realizirati u Bjelovaru u sljedeće dvije godine. Stvarno želim biti optimist i ne pretjerujem. Vidjet ćete kad se to počne zakotrljavat’ sve više i više. Ja sam uvjeren da će Bjelovarčanima biti  puna glava buke, prašine i svega toga. To kad to krene, skela će biti na svakom ćošku u Bjelovaru.

 Često se s premijerom. Što kaže premijer Plenković?

– Realno gledajući, imamo dobru suradnju. Ja znam da dio građana ne podržava tu suradnju HDZ-a i HSLS-a. Međutim, meni je interes naš grad, meni je interes naša županija. Sve ovo što smo mi napravili u  Bjelovaru, ja mislim da ima perspektive da se prelije i na sve gradove i općine u našoj županiji. Evo sad jedan segment, znam da je na jednom natječaju najbolju ponudu dala jedna tvrtka koja je s područja naše županije. Počele su se javljati tvrtke iz Garešnice i iz Daruvara, jer jednostavno Bjelovar toliko toga radi da jednostavno ni mi nemamo vlastite građevinske operative u Bjelovaru, pa tako dižemo i županiju. Tako da ja vjerujem da, bez ikakve ljutnje onima koji ne podržavaju takvu svjetonazorsku opciju i suradnju, ja ih razumijem, međutim, s druge strane, meni je interes da se naš grad  razvija, da on raste. Vi ne možete bez dobre suradnje s državnom razinom, bez dobre suradnje i s premijerom kojeg praktički viđam  svakih nekoliko dana. Mi jednostavno moramo uhvatiti priključak, jer ovaj kraj i ovaj županija je dugo bila, rekao bih, na nekakvim marginama i mi smo sad postali polako lider i mi se moramo početi ponašati kao lider i ove četiri godine koje sam si dao truda u toj jednoj suradnji, ja mislim da se to vidi. Ako hoćete da se određeni kraj razvija, vi morate biti aktivni, vi morate stiskati i vi morate davati inicijative. I  konačno i ta brza cesta. Čujem se sa šefom gradilišta brze ceste svakih dva, tri tjedna. Zovem da vidim, da pitam. Od devet objekata počeli su raditi već četiri. Dakle, sve ide svojim tempom. Doduše, naišli su tamo na jedan močvarni dio. Međutim, oni do šestog mjeseca planiraju trasiranje kompletne trase. Oni su sad već na 80 posto. Tu ih je usporilo malo taj močvarni dio između Gudovca i Prgomelja. Međutim, i to će riješiti i u šestom mjesecu su oni trasu praktički cijelu trasirali. I onda kreće konkretno dodatno navozavanje i uređenje tog dijela. Do 1. 1. 2026. brza cesta će biti gotova do Bjelovara. Župan i ja smo zajedničkim snagama i taj dio gurali, pa vidimo već sad da se nastavlja i ovaj dio do Velikog Grđevca i od Grubišnog Polja prema Virovitici. I dakle, sve će to biti onako kako sam ja i najavio, do kraja 2027. ćemo imati završen i taj dio i da ćemo imati završene 2027. i toplice i onda će doista pola Mađarske ići preko ovog dijela na more, a ja vjerujem da će uvijek netko stati, malo se okupati u bjelovarskim toplicama i onda vidjeti malo naš grad, pa možda nešto i poručati u našem gradu, tako da Bjelovar  ima veliku perspektivu da se razvija u smislu turizma. Iako je moje uvijek mišljenje da turizam treba biti samo usputna djelatnost, ne glavna djelatnost. Ja mislim da se mi moramo kao grad razvijati upravo u smjeru novih tehnologija i IT sektora, mehatronike i računalstva. To su neke stvari koje ćemo isto tako pokrenuti.

Vjerujem da ne mislite zapostaviti ni naše stočarstvo i poljoprivredu koji su zapravo tradicionalno vezani uz naš kraj.

 –  Mi ne smijemo pobjeći od onoga za što smo stoljećima imali predispozicije, a to je upravo poljoprivreda. Ja sanjam dan kad ćemo mi u Korenovu imati 10, 15 ili 20 hektara staklenika ili primjerice na području bivšeg Bjelovarskog vrta 10, 15 hektara staklenika koje će isto tako pokretati topla voda i gdje ćemo biti konkurentni i gdje će, karikiram sad, paradajz iz Bjelovara zadovoljavati sve potrebe tržišta. Vjerujem da se može dignuti i stočarstvo i poljoprivreda našeg kraja, ali to moramo napraviti uz pomoć novih tehnologija. Nama treba hladnjača, nama treba sustav navodnjavanja, nama treba topla voda. Dakle, kad to sve posložimo, a mislim da se to može i na županijskoj razini isto tako složiti, onda mi imamo perspektivu da ovaj kraj koji je plodan što se tiče same zemlje, da možemo snažnije   biti prisutni i u razvoju poljoprivrede, kao što smo to nekada bili. Ja stvarno mislim da u idućih četiri, pet godina mi možemo dignuti cijelu politiku i naše županije i našeg grada na puno višu razinu nego što je to sad. Realno gledajući, mislim da to mi zaslužujemo i da smo mi nekad bili i poljoprivredni stočarski kraj. I dalje mislim da se uz pravu poljoprivrednu politiku koja se temelji na novim tehnologijama, na konkurentnosti proizvoda možemo ponovno  vratiti tamo gdje nam je i mjesto.

Najavili ste da će na svakom ćošku Bjelovara uskoro biti skele. Što nas prvo čeka, uređenje zgrada u centru grada?

– U idućih tri tjedna, s obzirom na to da se sad postupci javne nabave upravo završavaju,  ide skela na zgradu Vodotehne, ide skela na stari zatvor, na Sokolanu, bivšu Limeksovu zgrada, ide mala knjižnica. Potom imamo energetske obnove koje smo dobili, velike knjižnice, Gradskog muzeja Bjelovara,  imamo 4. osnovnu školu, imamo škole od Prgomelja do dvorane 2. osnovne škole. Ide  kompletna obnova i iznutra i izvana Dvorane europskih prvaka u sklopu 4. osnovne škole, vidjet ćete, bit će tu jako zanimljivih stvari. Idemo napraviti Dvoranu europskih prvaka u kojoj će se moći igrati europske utakmice, kvalifikacijske utakmice. To će nas dosta skupo koštati, ali taj dio dižemo da mi ne kažu svi da samo u nogomet ulažemo. Uložit ćemo jako puno i u rukometne uvjete, primjerice jedan detalj, skidamo ogradu na dvorani europskih prvaka, stavljamo  staklenu ogradu, stavljamo nove tribine  i s jedne i s druge strane, vidjet ćete, bit će to jako zanimljivo i to već ove godine i parket se mijenja, novi semafor, nove mreže, novi golovi. Hoću da skockamo Dvoranu europskih prvaka  jer to zaslužuju  oni koji su postali europski prvaci. Bjelovar je rukometni grad i hoću da ona procvate.

Grad Bjelovar kreće u izgradnju nove škole na sjeveru grada. Prijavljen je projekt vrijedan 120 milijuna eura.

– Meni je to strateški važan projekt. Mi moramo razmišljati  o obrazovanju naše djece. Želim da svako dijete ima mjesto u vrtiću. Tri nova vrtića gradimo, a ja se nadam da ćemo isto tako prije Dana grada zakopati lopatu i na novoj školi. Očekujem da ćemo za mjesec dana dobiti konkretno i ugovor. Mi smo završili projekt vrijedan 20 milijuna eura. Ide i nova dvorana na sjeveru grada. Želim da sva djeca imaju privilegiju da idu na nastavu u jednoj smjeni. Nemaju to svi gradovi. Jako malo ih ima, možda deset posto gradova. Mi ćemo biti među tih deset posto vrlo skoro, kroz dvije godine, jer će svi bjelovarski klinci  ići u prvu smjenu, a kad idu u prvu smjenu, onda imaju dovoljno vremena da budu popodne s obitelji, dovoljno vremena da se bave i izvannastavnim aktivnostima od sporta, glazbene škole…Mi želimo standard u Bjelovaru 21. stoljeća i to ćemo dobiti u iduće dvije godine.