Bliži nam se 25. Proljetni međunarodni bjelovarski sajam koji će se održati 11. – 14. travnja. Uoči sajma iskoristili smo priliku razgovarati s direktorom Bjelovarskog sajma Zlatkom Salajem koji je najavio ovu najveću poljoprivrednu sajamsku priredbu u Hrvatskoj.
Kako je došlo do odluke da se produži trajanje sajma s tradicionalna tri dana (petak, subota i nedjelja) na četiri dana, uključujući i četvrtak?
– U razgovoru s našim izlagačima, mnogi su nam sugerirali da pokušamo s četiri dana sajma jer dovesti i odvesti toliku mehanizaciju, opremu i strojeve praktički je trajalo više nego trajanje samog sajma. Mi smo tu sugestiju poslušali, ali uz određene promjene. Predlažemo našim poslovnim partnerima da četvrtak i petak budu naglasak na poslovne dane. S obzirom da subota i nedjelja su dani kada dolaze široke mase, želeći provesti vikend na sajmu i vidjeti ponudu. Želja nam je da pravi poslovni dani budu četvrtak i petak jer je to vrijeme kada netko stvarno želi nešto u miru vidjeti i kupiti bez gužve. Do sada smo imali petak kao svečani dan s vremenom posvećenim svečanom otvorenju. Mi smo našim poslovnim partnerima napravili zajedničke pozivnice gdje ih pozivamo da dođu u četvrtak i petak. To su jedine ulaznice koje su jeftinije po jednom drugom sistemu, suradnje sajma i naših poslovnih partnera. Ne treba zaboraviti da i sami izlagači kupuju jedni od drugih. Želimo što više poslovnih susreta na sajmu.
Koji su sajmovi obuhvaćeni ovim Proljetnim sajmom koji počinje 11. travnja i traje do nedjelje, 14. travnja?
– Sajam je počeo kao sajam poljoprivredne mehanizacije prije 25 godina i on jest baza za poljoprivrednu mehanizaciju, koja se nabavlja u proljeće. To je možda najveći dio ovog sajma. Međutim, mi smo još prije nekoliko godina uključili u sklopu našeg Proljetnog sajma i Sajam građevinske i komunalne infrastrukture jer se uvidjelo da je jedan dio te građevinske komunalne infrastrukture potreban i našim poljoprivrednicima. To se uklapa u naš sajam, pa smo time sajam proširili još više jer u samoj Republici Hrvatskoj nema nekog specijaliziranog sajma građevine, pa ljudi dolaze kod nas u sve većem broju. Naravno, ubacili smo i Sajam hortikulture jer je vrijeme da se malo više potenciramo na opremu i sadnice. Uvijek naš proljetni sajam prate i naši konjogojci, tako da će i naša staja, kojoj je ovih dana završeno krovište, po prvi puta biti korištena s novim krovom.
Kakav je trenutni status uređenja krova o kojem se puno pričalo posljednjih nekoliko mjeseci, posebno u vezi s financiranjem od Ministarstva poljoprivrede? Jeste li zadovoljni postignutim rezultatima?
– Evo, ja to smatram kao jedan početak. Mi nismo nekakva velika firma, bez obzira na veliki broj posjetitelja. Prostor zahtijeva održavanje i nemoguće je da se sam izgradi. Krenulo je još tamo 2003. ili 2004. godine kada nam je Ministarstvo poljoprivrede dalo jednu svotu novca za izgradnju dvorane. Sve ove godine naše Ministarstvo nas je pratilo kao pokrovitelj i sufinanciralo nam je troškove izlaganja jedine državne stočarske izložbe. Od prošle godine kada je naša ministrica uvidjela prednosti sajma rekla je da je ovo sajam u koji treba ulagati još više i svoje obećanje je ispunila. Novci su stigli za krovište koje je gotovo i imamo jednu halu u funkciji koja nam je bila pred raspadom. Bilo je upitno izlaganje u toj staji, a staja nije mala, ima tri tisuće kvadratnih metara. Bila je pokrivena salonitnim pločama koje su bile trule i trebalo je platiti njihovo zbrinjavanje. Možemo reći da je to završeno i da je jedan problem na sajmu manje, te sada možemo koristiti halu bez brige da nam nešto padne na glavu.
S obzirom da se radi o međunarodnom sajmu, možete li mi reći koliko će zemalja izlagati na ovogodišnjem sajmu?
– Pa direktni izlagači su iz desetak zemalja. To su uglavnom sve zemlje oko Hrvatske: Slovenija, Mađarska, Austrija, Njemačka, Češka, Italija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Bugarska. Dakle, imamo desetak zemalja odakle dolaze direktni izlagači, naravno preko tvrtki u Hrvatskoj tu je cijeli svijet. Od tih desetak zemalja moram reći da najveći broj izlagača dolazi iz Slovenije.
S obzirom da se sajam bliži i da ima još malo vremena, vjerojatno su sada u tijeku završne pripreme. Koliko očekujete da će biti izlagača ove godine i jeste li zadovoljni s brojem prijavljenih izlagača?
– Jesmo, zadovoljni smo. Pripreme traju od prošle godine. Tada smo odredili datume održavanja naših sajmova, pčelarskog, proljetnog, jesenskog. Naravno, već 2. siječnja krenuli smo s pripremom svih naših sajamskih manifestacija. Nijedan sajam nije jednostavan. Kad sajam krene, tehničke službe vode brigu da sve funkcionira. Imali smo jako puno posla i nije bilo jednostavno. Uvijek je sajam živa stvar gdje neke tvrtke možda ne žele sudjelovati zbog poslovne politike, a drugih pet novih želi sudjelovati. Imamo mnogo toga za obaviti. Nakon ovih tri mjeseca napornog rada, možemo biti zadovoljni što smo napunili sajamski prostor koji će biti veličine 100 tisuća kvadratnih metara, odnosno deset hektara. Gotovo sav prostor će biti popunjen. Program će biti bogat, pa očekujemo uspješnu sajamsku manifestaciju.
Osim same izložbe ovaj sajam će biti zapravo zanimljiv s mnogim stručnim predavanjima. Puno prostora dali ste i mladima?
-Pa išli smo na određene programe. Evo, krenuli smo u suradnju s Agronomskim fakultetom u Zagrebu i s Visokim poljoprivrednim učilištem u Križevcima. Dakle, potpisali smo i dogovorili suradnju s Agronomskim fakultetom da bude prisutan sva četiri dana sajma na jednom štandu. Odredili smo da petak bude dan budućih poljoprivrednika, gdje smo pozvali srednje škole i fakultete da dođu s učenicima na sajam. Fakulteti su odredili i određena predavanja koja će biti korisna za studente i učenike kao jedna terenska nastava i organizirano će doći. Nazvali smo taj dan “Dan budućih poljoprivrednika” zbog tih tematskih predavanja. Onda smo još jednu zanimljivu stvar napravili, imat ćemo izbor najboljih strojeva u više kategorija, gdje će profesori stručno odrediti kategorije strojeva i proglasit ćemo najbolji traktor u određenoj kategoriji od onih prisutnih na sajmu ili neki drugi radni stroj. Povjerenstvo će se sastojati od ljudi s Agronomskog fakulteta, dijela s Visokog učilišta u Križevcima i neovisnih poljoprivrednika koji već imaju strojeve, tako da će to biti još jedna zanimljiva tema.
Na sajmovima uvijek bilo tradicionalno da kada se nešto kupuje, bilo stoka ili recimo poljoprivredni strojevi, mora se uvijek naći nešto za pojesti i popiti. Kako je sa ugostiteljstvom?
– S obzirom da provodimo natječaje za zakup mjesta za ugostitelje, uvijek ih limitiramo kako bi se spriječilo da jedan kupi sve, kako ne bi imali monotonu ponudu ili velike cijene. S obzirom da imamo do sada najviše ugostitelja, očekujemo da će ta konkurencija pridonijeti raznolikoj i bogatoj ponudi hrane, uz pristupačne cijene. Tradicija nam je važna, pa je jedan od uvjeta za ugostitelje da imaju ribu na rašljama, budući da neki ljudi dolaze zbog toga. Imamo saznanja da će se peći nekoliko volova. Također, osim ovog neobaveznog imat ćemo i druge sadržaje, poput prikaza jahanja konja ili ocjenjivanja istih. Mažoretkinje iz Vrbovca, Bjelovara i Kulturno umjetnička društva te plesni klub bit će dio naše kulturne ponude. Također, bit će proglašenje najboljih ocijenjenih vina, odnosno mladih vina što smo već odradili na pčelarskom i vinskom sajmu. Sada će na ovom sajmu ti vinari biti proglašeni i nagrađeni, a njihova vina bit će dostupna za kušanje. Ta nagrađena vina će sigurno zadovoljiti sve okuse.
Kako ste ove godine riješili parkiralište?
– Svake godine imamo i nešto više uređenog parkirališta, tako i ove godine. U slučaju potrebe imamo u pripravnosti našu zaobilaznicu koja bi trebala funkcionirati, a nije daleko. Dakle, u suradnji s Gradom, Županijom, Županijskom upravom za ceste i policijom, razvili smo jednu varijantu koju ćemo koristiti u slučaju potrebe. Želimo što više ljudi potaknuti da posjete sajam u četvrtak i petak kako bismo rasteretili subotu i nedjelju. Subotom i nedjeljom imamo organizirane autobuse s pravca autobusnog i željezničkog kolodvora iz Bjelovara, o trošku sajma. Svaki puni sat autobus polazi prema sajmu, tako da molimo naše građane da iskoriste ovu uslugu. Puno je jednostavnije sjesti u taj autobus koji se svakih sat vremena vraća nazad u Bjelovar. Putovanje ne košta ništa, troškove snosi Bjelovarski sajam. Ono što je bitno napomenuti je da je naša prometna cesta ispred sajma sada završena, što je bio veliki problem jer su ljudi ranije dolazili kroz blato. Sada više neće biti potrebe za guranjem vozila ili izbjegavanjem lokacija gdje bi se moglo pasti. Očekujemo da će sve biti dobro, pogotovo ako nam vrijeme bude naklonjeno. Tada ćemo moći iskoristiti sva naša parkirališna mjesta. Međutim, ako bude kiše i tereni postanu loši, koristit ćemo zaobilaznicu.
Hoćemo li morati platiti samo ulaz na sajam ili će se naplaćivati i parkiralište?
– Mi smo prije desetak godina prestali naplaćivati parkiralište. Iako primjećujemo da se naplata parkiranja događa na mnogim drugim mjestima koja posjećujemo. Nastojimo da cijene ulaznica budu pristupačne. Naši ulazi su prilično povoljniji u usporedbi s drugim sajmovima sličnog tipa u našoj regiji, koji se obično kreću između 8 i 20 eura, ovisno o vrsti sajma. Mi smo zadržali cijenu od 5 eura za odrasle osobe. Cijene za umirovljenike i studente su 4 eura, za invalide također 4 eura, a grupni posjeti SU 4 eura po osobi. Također, imamo obiteljsku ulaznicu po cijeni od 10 eura, što znači da ako dođu dvoje odraslih i barem jedno dijete, umjesto standardnih 14 ili 18 eura, plaćate samo 10 eura. Praktički samo roditelji plaćaju, što smo smatrali povoljnijim, čak i ako su djeca već odrasla ili na fakultetu. Također, imamo i poslovne ulaznice po cijeni od tri eura, a ulaznice za učenike i studente u petak koštaju dva eura.
Gospodine Salaj možda smo nešto izostavili što je bitno, a vezano je uz sajam?
– Teško je sve to nabrojiti, ali evo, pozivam sve da dođu na naš sajam jer će imati stvarno jednu veliku manifestaciju. Ne samo veliku, nego najveću sajamsku manifestaciju u Republici Hrvatskoj. Ono što sam htio reći jest da imamo dosta novih izlagača, jer sve one velike već imamo na sajmu. Gledali smo da naš program obuhvati razne prezentacije strojeva, povremene prikaze radnih strojeva, bilo u području poljoprivrede, bilo u području građevinarstva. Također, imamo popratne sadržaje kako bi posjetitelji ugodno proveli vikend od četiri dana. Treba shvatiti da je sajam mjesto gdje ne treba žuriti. Treba lagano hodati i vidjeti, jer uvijek se nađe nešto zanimljivo.
