Sinoć je u Kulturnom centru Rovišće otvorena izložba starih fotografija „Skriveno blago Rovišća“. Izložba je ostvarena suradnjom Općine Rovišće, Hrvatskog fotosaveza te Fotokluba Bjelovar, a otvorio ju je predsjednik Hrvatskog fotosaveza Predrag Bosnar s potpredsjednicom Saveza i predsjednicom Fotokluba Bjelovar Zlatom Medak.
– Ja nisam znala što je skriveno blago Rovišća, ali su znali svi oni koji su sudjelovali. Obitelji su otvorile neke svoje kutije i iz tih kutijica su izvukli svoja sjećanja, a to je skriveno blago, nešto što ne postoji više, jednostavno prošlo vrijeme. Ja ću reći jedan pokretni pokretni muzej, ali sjećanja. Najveći doprinos u ovom velikom tjednu i zašto smo to ustvari uradili je da vratimo sve uspomene i sjećanja na neke ljude koje smo zaboravili i neke situacije, jer smo u potpuno novom vremenu i novom okruženju, u novom mediju i ja bih rekla potpuno o nečemu novom. Ne može se ni zamisliti da je nema dugo ovako izgledalo Rovišće, a da smo danas ovako urbani, kazala je Zlata Medak.
Izložba se u Kulturnom centru Rovišće može pogledati do 10. travnja, a o njenom značaju nešto više je kazao Feđa Medak, voditelj Kulturnog centra.
– Općina Rovišće je bogata općina, načelno je i starija od Grada Bjelovara i Općina Rovišće ima kao što smo to i nazvali skriveno blago. Htjeli smo to pokazati, da obiteljske tradicije koje su se nekad vrednovale i obiteljske fotografije objedinimo na jednom mjestu. Ovo je samo jedna od takvih izložbi. Naravno, fotografija i sličnih priča obiteljskih ima jako puno, tako da ćemo napraviti još nekoliko ovakvih izložbi. Ova je prva, rekao je Medak i najavio novu zanimljivu izložbu za Majčin dan.
– Za Majčin dan ćemo imati izložbu jedne akademske slikarice koja je napravila portrete nepravedno zapostavljenih žena kroz povijest koje su se trebale naći u udžbenicima povijesti. To ćemo na Majčin dan pokloniti općini Rovišće, najavio je Medak.
A jedan od onih koji vrijedno skupljaju stare fotografije i prezentirali su ih na ovoj izložbi je Stjepan Šimunović iz Kovačevca.
– Ja čuvam ne samo slike, nego i puno starih stvari. Imam možda i 300-tinjak starih slika, sve negdje od 1930., još i prije, rekao je Šimunović i naglasio važnost upoznavanja mladih generacija s poviješću ovog kraja.
– To je jako važno jer mlade generacije puno toga ne znaju i ne znaju ni cijeniti kako su stari ljudi daleko teže živjeli, ali su bili puno zadovoljniji i puno više su se družili nego današnje generacije, zaključio je Šimunović.