Danas kršćani slave Veliki četvrtak, dan kojim se ujedno obilježava završetak korizme i sjećanje na Isusovu posljednju večeru. Tijekom godina znatno se izmijenio način na koji kršćani provode ovaj dan te su se neki stari običaji potpuno izgubili ili ih jako malo ljudi još uvijek prakticira.

Velikim četvrtkom započinje vazmeno trodnevlje, koje uključuje i Veliki petak te Veliku subotu, a običaj nalaže da se tijekom ova tri dana ne radi ništa teško, posebice u poljima, gdje se ne bi trebalo sijati ni saditi, piše narodni.net.

Do Velikog četvrtka trebalo se pospremiti stan, okrečiti zidove i oprati. Zvona su se vezala i mirovala sve do Uskrsa, a u nekim krajevima majke su djeci govorile da su zvona otišla u Rim žaliti Isusa i da će se vratiti samo ako djeca budu dobra.

Zrcala u kući prekrivali su krpom, a ogledalca bi okrenuli tako da se u njih nitko ne može pogledati.

Običaj je da se na Veliki četvrtak održava samo jedna sveta misa u cijeloj biskupiji, a slavi je biskup sa svećenicima. U svakoj se biskupijskoj zajednici na Veliki četvrtak ujutro slavi misa posvete ulja, na kojoj su biskup i svećenici, koji su dio dijecezanskoga svećenstva, obnavljaju obećanja s ređenja.

Također, na Veliki se četvrtak blagoslivljaju ulja za slavljenje sakramenata: katekumensko ulje, ulje za bolesničko pomazanje i sveta krizma, a diljem zemlje održavao se i tradicionalni obred pranja nogu.