O bjelovarskim projektima geotermalne energije razgovarali smo s direktorom Termi Bjelovar Zvonimirom Žarecom

Projekt bjelovarskih Termi, ali i iskorištavanje geotermalne energije zbog čega se Bjelovar počeo nazivati hrvatskim Islandom, teme su o kojima smo razgovarali s direktorom Termi Bjelovar Zvonimirom Žarecom.

Osvrnite se na početku na aktivnosti nakon preuzimanja čelne pozicije u Termama Bjelovar, s obzirom na veliku odgovornost koju ta funkcija nosi.

– Sada se napokon vide efekti rada koje smo pripremali zadnje dvije godine. Kao što znate vodimo paralelno dva projekta. Jedan je bušotina, a drugi su toplice. Na bušotini smo u šestom danu bušenja i trenutno smo negdje na 340 metara dubine. Očekujemo još kroz sljedećih 16-17 dana završetak bušenja, a nakon toga slijedi faza testiranja koja je također jako bitna. U toj fazi moramo vidjeti sve parametre bušotine kao što su ležište, temperatura vode, tlak vode i svi ostali parametri koji su nama bitni. Ono što očekujemo u tom ležištu je temperatura između 75 i 80 stupnjeva i protok od 25 do 27 litara u sekundi. Ti parametri su nam jako bitni. To je ono što očekujemo kako bismo zadovoljili sve ono što smo željeli u početku. Geotermalna energija koju smo zamislili prvenstveno će se koristiti za buduću poslovnu zonu koja će se prostirati na preko 100 hektara, a jedan dio će svakako biti korišten u toplicama koje su na obližnjem dijelu na 1200 metara od same bušotine. Bitno je da imamo dovoljnu količinu vode za oba projekta koje ćemo razvijati i voditi.

Zadnjih nekoliko dana bilo je nekoliko posjeta bušotini. Prije svega stigli su Norvežani koji su i sami financirali ovaj projekt. Kakvi su im dojmovi?

– Tako je. Bili su kolege iz norveškog fonda, točnije iz Norveških voda, direktorica Norveških voda i kolegica iz Europske komisije koja se bavi financiranjem i koja je iz financijskog mehanizma za kontrolu. Bili su također i naši kolege iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Ovom prilikom bih se ponovno zahvalio Lihtenštajnu, Islandu i Norveškoj na donaciji koju su nam dali za pokretanje ovog projekta u iznosu od milijun i 300 tisuća eura. Također, zahvaljujemo se našim kolegama iz Ministarstva regionalnog razvoja koji su također podržali naš projekt s milijun i 80 tisuća, a milijun i 300 tisuća su sredstva Grada Bjelovara. Bili su izuzetno zadovoljni svime viđenim, pogotovo što smo mi jedan od rijetkih projekata koji će biti završeni na vrijeme. Zadovoljni su i smatraju da su ta sredstva najbolje utrošena. To je ono što oni žele, da se u Hrvatskoj što više potencira i razvija mogućnost korištenja geotermalne energije, pogotovo u kontinentalnom dijelu Hrvatske gdje imamo velike mogućnosti za korištenje te energije.

Možete li, jednostavnim riječima, objasniti što zapravo znači ta bušotina i koje konkretne koristi možemo očekivati od nje?

– Bušotina nam pruža jako velike mogućnosti. Prvenstveno nam daje neograničeni izvor topline i energije koju možete dobiti iz dubina. Tu energiju možete stupnjevano koristiti. Postoje pojedine industrije za grijanje radnih prostora s 50 do 60 stupnjeva. Nakon toga staklenici plastenici dovoljna je energija od 40 stupnjeva. I onda konačno na kraju vi možete i grijati ribnjake. Za slatku vodu za proizvodnju slatkovodne ribe gdje vam je dovoljno 25 do 30 stupnjeva. Vi tu vodu ponovno možete vratiti u ležište, te na taj način imate jedan nepresušan izvor, ili kako mi to znamo između sebe govoriti, to vam je perpetuum mobile. To vam jednostavno omogućava neograničene mogućnosti korištenja električne energije, a naravno, ne radite nikakvu štetu, smanjujete CO2 i mislim da je to najbolji i najefikasniji način korištenja energije.

Kako biste opisali svoje prve dojmove o trenutnom bušenju s obzirom na dubinu od 400 metara i planirano dosezanje dubine od 1500 metara?

– Ja se ne bavim time, ali jednostavno svaki dan kad čitam izvješća koje dobivamo i koje moramo predavati Agenciji za ugljikovodike, ponekad ih i sam pogledam. Trenutno, na naših 350 – 400 metara, struktura tla je između 70 i 80 posto glina, ilovača. Imate 12% ugljena i negdje oko 15% pijeska. Ta struktura će se mijenjati što idemo dublje. Naša predviđanja su da nakon 890 metara kreću pješčenjaci. To je onaj položaj i onaj temeljni dio koji nas zanima do dubine od 1500 metara. S obzirom na naše geologe koji su 24 sata prisutni na samoj bušotini, oni će odrediti dubinu do koje ćemo ići i kada ćemo stati. Nakon toga, kao što sam rekao, kad se završi bušenje, kreće faza istraživanja i testiranja same bušotine.

Prije nekoliko dana je i ministar Erlić posjetio samo gradilište ili bušotinu. Kakvi su njegovi dojmovi?

– Tako je, ministar Erlić također je bio prije nekoliko dana i posjetio bušotinu. Ovim putem bismo se ponovo zahvalili Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, s obzirom da su i oni participirali u ovoj našoj investiciji s milijun i 80 tisuća eura, tako da ovom prilikom još jednom se zahvaljujemo na podršci koju su nam pružili. Također, i sam ministar je došao s obzirom da je nakon uspješne posjete Norvežana dobio informacije i htio jednostavno doći i sam se uvjeriti u sve to i vidjeti sa svojim kolegama iz Ministarstva. Ja vjerujem da su njegovi utisci također izuzetno dobri s obzirom da smo tom prilikom iskoristili mogućnost da mu prezentiramo i samu poslovnu zonu gdje planiramo raditi i investirati. I gospodin Hrebak je također iskoristio priliku da ga upozna s projektom dijela Toplica, do kuda smo došli i jednostavno da obiđe samu lokaciju gdje će biti buduće toplice.

U kojoj je fazi projekt Toplica?

– Nakon što smo dobili obavijest o našem projektu, gdje je uspješno ocijenjen i gdje smo na neki način dobili obavijest da su nam odobrena sredstva u iznosu od 17 milijuna i 253 tisuće eura, u izradi je nacrt ugovora i mi očekujemo kroz mjesec do mjesec i pol dana da bi ta odluka zaživjela i da bi se potpisao ugovor. Mi, neovisno o tome, paralelno radimo na svim daljnjim koracima. Želimo i u ovom dijelu biti među prvima koji će pokrenuti samu izgradnju i dokumentaciju. Ono što nam predstoji kod Toplica, to je raspisivanje nekoliko natječaja. Prvi natječaj koji moramo je odraditi javnu nabavu i natječaj za voditelja EU projekta, natječaj za voditelja projekta koji moramo imati po zakonu jer svi projekti iznad 5 milijuna eura moraju imati voditelje projekta, natječaj za građevinski nadzor i također nam predstoji i natječaj za EU promidžbu i vidljivost. Namjerno sam ostavio zadnji natječaj koji je nama jako bitan, a to je natječaj za izvođača građevinskih radova. Mi planiramo da bismo tijekom petog mjeseca pripremili svu ovu dokumentaciju koja nam je potrebna i da bismo u petom mjesecu krenuli s međunarodnim natječajem. Imamo nekakve signale da je visoka zainteresiranost građevinskih tvrtki za taj naš projekt. Planiramo ostaviti više od mjesec dana natječaj otvoren kako bi se što bolje pripremili ponuđači i kako bi puno ponuđača imalo mogućnost participirati u tom natječaju. Želimo dobiti najkonkretnije ponude i ono što je nama jako bitno, a to su nam dva osnovna cilja. Prvi cilj je da ne premašimo cijenu koju smo si zacrtali i drugi cilj nam je svakako da se to završi u roku koji smo predvidjeli. Planirana gradnja trajat će između 16 i 18 mjeseci i nakon toga vjerujem da bismo do kraja 2026. godine mogli imati toplice. Ono što je bitno, želimo da taj natječaj završi u šestom mjesecu i da tijekom sedmog i osmog mjeseca, kada su godišnji odmori, izvršimo odabir najpovoljnijeg kandidata i da u devetom mjesecu krenemo s potpisivanjem ugovora i uvođenjem izvođača u radove, tako da sam jako optimističan. Nadam se da su i građani Bjelovara i naše okolice isto na neki način zadovoljni. Evo, napokon ćemo dobiti toplice. Ovo je stvarno jedan strateški projekt i bilo bi šteta ne iskoristiti ovu mogućnost. Radi se o ogromnim sredstvima od 17 milijuna eura. Kada dobijete povjerenje i netko vjeruje u vaš projekt, i ono što je također bitno naglasiti, što uvijek želim naglašavati, a to je da će naše toplice biti jedini energetski samodostatne i samoodržive u Hrvatskoj. Znači, nula energije iz mreže. Sve proizvodimo sami i koristimo sami energiju. To su jedne od rijetkih toplica i šteta je tu mogućnost koju mi imamo da ju mi kao Bjelovarčani ne iskoristimo.