Isprobajte ovaj jednostavan trik ako želite bolje i aktivnije slušati ljude u svakom razgovoru! Želite li
poboljšati svoje sposobnosti slušanja, biti svjesni tuđih misli, osjećaja i rješavanja eventualnih problema?
Evo kako postati osoba koja bolje sluša ljude oko sebe uz jednostavan trik. Nije uvijek lako slušati druge
ljude, pogotovo ako vole pričati samo o sebi ili spadaju u energetske vampire. Ali naši bliski ljudi, prijatelji
koji nas vole i podržavaju, uvijek bi trebali dobiti našu nepodijeljenu pažnju, otvoreno srce i rame za
plakanje ako je potrebno.
Evo kako postati bolji u slušanju drugih ljudi uz jednostavan trik!
Majkl P. Nikols, autor knjige “Izgubljena umjetnost slušanja: Naučite slušati i poboljšajte odnose”,
savjetuje jednostavan trik.
Zamislite da razgovarate s osobom kojoj je potrebna vaša pomoć, ali nemate baš previše vremena, a
kao da se vrtite u krug. U jednom trenutku ćete izgovoriti nešto, i moguće je da ćete napraviti veliku
grešku. Osoba s kojom razgovarate odjednom će se “zatvoriti”, a idući put će dva puta razmisliti hoće li s
vama podijeliti neki svoj problem, a vi ćete se nakon toga osjećati loše, kao da niste poštovali osjećanja i
raspoloženje te osobe.
Gdje je zapelo?
Nikols navodi da ste vjerojatno iznijeli neku tvrdnju koja se završava točkom. Niste
ostavili prostor za daljnji razgovor i tu ste napravili grešku. Osoba se više ne osjeća kao da je aktivno
slušate, već kao da ste stavili točku na cijelu priču, koja možda ima i nastavak.
Primjer takvih izjava su “OK, jasno mi je”, “znam, sigurno ti je bilo teško”, i razgovor je završen, iako ste u
suštini imali dobru namjeru.
Rješenje je, navodi Nikols, nikada ne iznositi u ovakvim situacijama tvrdnje koje se završavaju točkom.
Umjesto toga, postavite pitanje koje može nastaviti iskazivanje ili raspravu. Na taj način pokazat ćete da
se trudite razumjeti i pomoći.
“Čak i takva tvrdnja, izgovorena tonom koji se završava uzlazno kao da na kraju ima znak pitanja, poziv
je osobi da nastavi razgovarati”, objasnio je Nikols.
“Pitajuća” pitanja, odnosno rečenice koje na kraju nemaju definitivnu točku, dobar su put za
produbljivanje razgovora. Osoba s kojom razgovarate odmah će osjetiti potrebu da još nešto podijeli s
vama.
Nikols također savjetuje da vaše pitanje ne bude “ili-ili”. Nemojte pitati, primjerice, “je li to za tebe bilo
uzbudljivo ili strašno”, jer automatski nudite sugovorniku samo izbor, ne i slobodu. Bolje je pitati “što
misliš o tome” ili “kako se zbog toga osjećaš”.
