5.8 C
Bjelovar
Srijeda, 21 veljače, 2024
spot_img

Najavljujemo “Dan crvenih haljina” u Bjelovaru: Podizanje svijesti o moždanom udaru kod žena

Nove vijesti

Javnozdravstvena kampanja „Dan crvenih haljina“ pokrenuta je kako bi se podigla svijest o moždanom udaru kod žena. Moždani udar u žena nedovoljno je prepoznat, nedovoljno istražen i nedovoljno liječen. Simbol kampanje je crvena haljina – haljina kao univerzalna slika žene i crvena kao boja zdravlja, života i živosti, ali i upozorenja.

Kampanja ima za cilj potaknuti žene da se brinu o svom zdravlju, prvenstveno zdravlju srca i krvnih žila, jer je većinu tih bolesti moguće spriječiti zdravim životnim navikama, a isto tako želi potaknuti stručnjake u zdravstvu  na posebnu pažnju za srčani i moždani udar kod žena, zbog njihovih razlika u odnosu na muškarce. Ova javnozdravstvena akcija održava se i u Hrvatskoj, sada već šestu godinu zaredom, prvog petka u veljači koji ove godine pada 2. veljače.

Razgovarali smo s Tihanom Gržinčić dr. med., spec. neurolog v.d.voditeljicom odjela neurologije Opće bolnice dr. Anđelko Višić i Marinom Šimunović, dr. med. spec. neurolog djelatnicom odjela neurologije o obilježavanju „Dana crvenih haljina“, ali i samom moždanom udaru.

Doktorice Gržinčić, imamo li podataka o tome koliko su žene u Hrvatskoj i našoj Bjelovarsko bilogorskoj županiji upoznate s opasnostima od moždanog udara i samom moždanom udaru?

– Ono što je bitno za reći da je svakako moždani udar u velikom broju slučajeva možemo spriječiti i moramo preuzeti brigu o vlastitom zdravlju. Ono što možda naši sugrađani, odnosno  sugrađanke ne znaju, da svake godine moždani udar ubije dvostruko više žena nego karcinom dojke i zato je važno govoriti o moždanom udaru, o ranim znakovima, primarnoj sekundarnoj prevenciji, što će kolegica kasnije više reći. Bitno je reći da će jedna od četiri žene doživjeti moždani udar i da se 80 posto moždanih udara  može spriječiti. Važno je reći da je to i dalje drugi uzrok smrtnosti godinama kako u Republici Hrvatskoj, tako i u svijetu i čini 9 posto ukupnog mortaliteta. Za Hrvatsku je to otprilike 5 tisuća umrlih i od toga je 3 tisuće žena. Nije manje važno ni da iza  moždanog udara ostaje veći ili manji neurološki deficit, i ako to pogađa, recimo, radno aktivno stanovništvo i mlađe žene, tada moždani udar postaje i dalje prvi uzrok invaliditeta u Republici Hrvatskoj.

Spomenuli ste godišnje 5000 umrlih od moždanog udara, od čega je 3000 žena. To znači da moždani udar više pogađa žene?

Tako je, žene su nešto ranjivije u mlađoj životnoj dobi, u dobi do 45 godine i onda se nekako muškarci i žene izjednače do 65. godine i onda nakon 65. Godine , češće je moždani udar statistički u žena.

Dan crvenih haljina održava se kako bi se podigla svijest o moždanom udaru kod žena, a što je s muškarcima?

Imamo mi obilježavanje općenito moždanog udara, ali Dan crvenih haljina je zaista posvećen ženama. No, međutim, mi pozivamo i naše muškarce, odnosno bolje polovice, znači sve zainteresirane koji želi nešto više čuti o samoj javnozdravstvenoj akciji da dođu. Mi ćemo u Bjelovaru to obilježiti 2. veljače u Kulturnom i multimedijskom centru u Bjelovaru u 15 sati. Prvo će biti malo protokola, uvodni govori, ja, ravnateljica i pročelnici Grada i Županije, potom će imati predavanje doktorica Šimunović Marina, subspecijalist cerebrovaskularnih bolesti i naša magistra sestrinstva Jasmina Marijan Štefoković. Imat ćemo violončelista Nevena Šverka, on će održati koncert od sat vremena.Brojni su nam se uključili s malim znakovima pažnje, odnosno s malim donacijama tako da ćemo imati zdravi kutak gdje ćemo imati orašaste plodove, odnosno hranu za mozak, smutije, pa nekakve prigodne kolačiće u crvenoj boji. Sve to ne bi bilo moguće, naravno, bez naših dobrih dragih donatora. Učenici medicinske škole i studenti će raditi procjenu faktora rizika i oni koji će imati najviši rizik za razvoj moždanog udara mi ćemo im ponuditi termin za obradu putem dnevne bolnice ili dopler karotida. Odnosi se i na muškarce i žene tako da, svi su pozvani, svi su dobrodošli.

Doktorice Šimunović, evo čuli smo od doktorice Gržinčić da ćete imati predavanje upravo tog dana, pa da iz prve ruke  doznamo, kako prepoznati moždani udar? Možemo li ga unaprijed već naslutiti?

– Ja bih za početak rekla da je moždani udar jedno ozbiljno stanje i jedno hitno stanje. To je nešto što još uvijek nije dovoljno niti prepoznato, ali niti ozbiljno shvaćeno. Nekako su inače ljudi puno osjetljiviji na srce i sve što je vezano za bolove u prsima ili nekakvu situaciju vezanu za bolesti srca. Ljudima je to ozbiljnije stanje od možda nekakve situacije vezano za razliku u simetriji, lica ili malo slabosti, ruke ili noge. Nekako, svi su mišljenja da će to uskoro proći da će biti bolje i da se ne treba javljati liječnicima. Dapače, to je jedno prijeteće, vrlo ozbiljno stanje koje treba ozbiljno shvatiti, na vrijeme prepoznati kako bi se na vrijeme moglo liječiti. Ja  bih samo kratko rekla par stvari vezano za moždani udar o vrstama moždanog udara, važnosti pravovremenog prepoznavanja simptoma dijagnostike i liječenja i nešto o specifičnostima vezanim baš za žene s obzirom na to da naglašavamo ovaj Dan crvenih haljina i nekako podizanje svijesti  žena za brigu o svom zdravlju. Moždani udar je u suštini poremećaj cirkulacije na mozgu gdje iz određenog razloga dolazi do začepljenja ili puknuća krvne žile na mozgu. Uslijed toga, jedan dio mozga trajno ostaje oštećen. Ovisno o regiji koja ostaje oštećena, samim time, nekako se određuju i simptomi moždanog udara. Postoji nekoliko skraćenica vezanih za simptome moždanog udara, ali ono što je najvažnije za neku opću populaciju je, krenimo od glave, pa negdje do pete. To su poremećaj govora, bilo da je to razumijevanje govora drugih ili da pacijent sam ne može izgovarati neke riječi. Onda potom asimetrija lica, obično jedan usni kut bude spušten, odnosno kao slina ide na taj spušten usni kut ili motorička slabost s jedne strane tijela, jedne ruke i noge. To je desna ruka ili desna noga ili lijeva ruka i lijeva noga.

Isto tako smetnja može biti ravnoteža u smislu da pacijent ne može niti samostalno sjediti niti se samostalno kretati. To obično bude praćeno mučninom, povraćanjem i to su nekako najčešći simptomi moždanog udara.

Njih je važno prepoznati i važno je odmah se, odnosno čim prije se javiti i potražiti liječničku pomoć. To je jako važno za naglasiti zato što postoji samo jedan kratki, mi to zovemo vremenski prozor, odnosno jedno kratko razdoblje u kojem možemo terapijski nešto napraviti za našeg pacijenta i pomoći mu. To je vremenski prozor od četiri, odnosno šest sati od nastupa simptoma moždanog udara kada se prvi puta simptomi pojave.

Važno je čim prije se javiti, jer ako protekne to vrijeme, nažalost, izgubili smo vrijeme u kojem mi možemo nešto učiniti za taj dio mozga koji propada uslijed toga što nije dovoljno opskrbljen kisikom, hranjivim tvarima i krvlju i tako se taj deficit produbljuje i gubi se zapravo mogućnost terapijskog djelovanja. Mi u bjelovarskoj bolnici zapravo već više od petnaest godina radimo jednu metodu liječenja koja se provodi u svim općim bolnicama na razini Republike Hrvatske, a jednu metodu, odnosno jednu vrlo specifičnu metodu mehaničke ekstrakcije ugrušaka iz krvnih žila rade samo određeni centri na razini Republike Hrvatske.

Konkretno nacionalna mreža koja je već davnih dana nekako ustanovljena za zbrinjavanje srčanog udara, sada je ustanovljena i za zbrinjavanje moždanog udara. Konkretno, pacijente koji pripadaju našoj bolnici i naše sugrađane zbrinjava Klinički bolnički centar Zagreb.

I mi zaista imamo jako lijepu i divnu suradnju s kolegama na klinici gdje zapravo, kad god je to potrebno i kad god je to moguće, oni nam zbrinjavaju naše pacijente i na neki način spašavaju i živote i pacijente od nekih bolesti. Htjela bih nešto reći vezano za važnost pravovremenog javljanja, jer ako se pacijenti ne jave, gube mogućnost da ih se na današnje suvremene metode liječenja upućuje i da ih se zapravo na ispravan način liječi. Ono što je kolegica prije mene zapravo i naglasila i rekla u više navrata da su i pacijenti određenim dijelom odgovorni za svoje zdravlje i mogu sebi pomoći ne samo prepoznavanjem simptoma i javljanjem u bolnicu, nego i prevencijom nekakvih događaja, prevencijom srčanog udara, prevencijom moždanog udara, a to je zapravo da smo na neki način svi svjesni toga da možemo utjecati na svoje zdravlje i da moramo o njemu brinuti. Njega moramo čuvati.

Postoje određene bolesti s kojima se većina ljudi nekako saživjela s time, „OK, imam povišen krvni tlak, imam šećer“, ali zapravo naša  svakodnevica je da se susrećemo s vrećicama lijekova koje pacijenti donose, a ne uzimaju. Neadekvatnim liječem bolesti i tih stanja, sami sebe dovode u rizik i povećavaju rizik za nastanak ovih nekih stanja koja su, nažalost, nepovratna i koja vode u veće zdravstvene probleme od nekih bolesti koje možemo liječiti samo lijekovima. I evo da ne zanemarimo Dae crvenih haljina i žene, rizični čimbenici za nastanak moždanog udara specifični za žene su zapravo komplikacije koje se događaju u trudnoći. To su gestacijska šećerna bolest i povišeni krvni tlak, ali i određene hormonalne promjene. Lijekovi koje muškarci ne koriste, to su zapravo lijekovi iz skupine oralnih kontraceptiva i hormonske nadomjesne terapije koje onda u kombinaciji s nekim drugim bolestima eksponencijalno povećavaju rizik za nastanak moždanog udara.

Isto tako, ovo što je kolegica ranije spomenula o životnoj dobi. U jednom životnom periodu se žene poistovjećuju s muškarcima vezano za rizik od moždanog udara zato što je ta životna dob kada, ako na neki način dovoljno dobro liječimo ove faktore rizika, izjednačeni smo s drugim spolom.

No, međutim, vezano za ovu stariju životnu dob, iznad 75 godine života, dvije trećine oboljelih su žene, a razlog tome je zapravo što žene žive dulje. To je jedna stvar, a ono što smo mi željeli isto tako naglasiti je, a nije na odmet ponavljati i više puta se kroz praksu susrećemo  s time, da žene uglavnom brinu o drugima. Nerijetko se puta desilo da je gospođa koja je došla sa simptomima moždanog udara morala još nešto prije toga obaviti prije nego što se javi. Ne znam, mužu nešto popeglati, djeci nešto skuhati, pa onda kada ona to obavi, onda će se javiti u bolnicu pa će brinuti o sebi. To je zapravo neispravan stav, jer kažem, prvo moramo zaštititi sebe i svoje zdravlje da bismo mogli brinuti o nekome drugome.

Kao što smo i sami rekli, moždani udar u žena je nedovoljno prepoznat, nedovoljno istražen i nedovoljno liječen i upravo Dan crvenih haljina je zapravo dan kada treba skrenuti pozornost svima na svoje zdravlje. Doktorice Gržinčić pitanje je kako se zapravo  zdravo hraniti?

Nekakva preporuka općenito, i za cerebrovaskularne i kardiovaskularne bolesti, imamo puno bolesnika oboljelih od multiple skleroze i svi pitaju koja je to zapravo zdrava prehrana i brojne su prehrane i načini prehrane i ishrane. No, međutim, mediteranska prehrana je najzdravija prehrana i trebalo bi provoditi i fizičku aktivnost. Ne moramo mi sada ići u neku teretanu vježbati, ali dovoljno je nekakvih 30 minuta hoda. Sad na stres, na to možemo i ne možemo utjecati, ali trebamo se nekako saživjeti s tim. To je taj užurbani tempo, ali moramo naći nekakve metode relaksacije, joga ili slično. Samo bi trebali biti umjereni, znači umjereni u jelu i piću i ovo što je kolegica Marina rekla, moramo shvatiti da su  bolesti koje ne bole, bolest. To znači, povišeni krvni tlak, šećerna bolest i pretilost. 50 posto ljudi u Hrvatskoj ne samo odraslih i starijih, već i djece je pretilo. Pozivamo sve građanke i građane naše županije da dođu i s nama podrže javnozdravstvenu akciju Dan crvenih haljina koje će se održati 2. veljače u 15 sati  u Kulturnom i multimedijskom centru Bjelovar. Naši vrijedni naši neurolozi će  odraditi svoj dio posla. Oni koji imaju povećani rizik dobit će odmah termine za dnevnu bolnicu i za ultrazvučni pregled krvnih žila vrata i tako vidjeti da li dolazi do nekakvog rizika za nastanak moždanog udara.

Vezane vijesti

spot_img
spot_img
- Slušaj Super narodni radio -

Crna kronika