10.2 C
Bjelovar
Srijeda, 21 veljače, 2024
spot_img

Otkriveni planovi obnove prometnica u Čazmi: Intervju s gradonačelnikom Pirakom

Nove vijesti

U Čazmi će se u 2024. godini raditi na obnovi i rekonstrukciji nekoliko prometnica. Što je sve planu otkrio nam je gradonačelnik Dinko Pirak.

 – Ove godine su nam prometnice u fokusu. Uvijek u stvari i jesu jer od infrastrukture ljudi najviše imaju potrebe za cestama, nogostupima i svime onim što je vezano uz mobilnost i komunikaciju, kako automobila, tako i nas samih kao pješaka. Podsjetit ću da smo krajem prošle godine uspjeli asfaltirati dio županijskih prometnica jer znamo da je Županija  do sada vodila dosta lošu brigu o svojim prometnicama. Kroz iskorištavanje europskih sredstava smo uspjeli obnoviti nekoliko kilometara cesta, uključujući i onu prema Sišćanima, nastavak koji je nedostajao, prometnicu prema Vrtlinskoj i u Dapcima. Time smo privukli značajan dio novaca kako bismo to realizirali. Ono što već dugi niz godina primjećujemo kao potrebu jest obnova ceste koja je prenesena u vlasništvo grada Čazme, prometnica u Prokljuvanima. Ovaj projekt je pokrenut prošle godine kada smo raspisali natječaj, pripremili dokumentaciju i potpisali ugovor s izvođačem radova. Izvođači su imali velik obim posla i nisu odradili taj posao odmah nakon potpisivanja ugovora, a onda im nije dopustilo vrijeme. Planiramo krenuti s asfaltiranjem čim se vrijeme poboljša. Što se tiče državnih cesta, dugo najavljivana obnova i rekonstrukcija ceste u Ulici Svetog Andrije ove godine bi trebala biti realizirana. Iako sam već nekoliko godina najavljivao taj projekt, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i komplikacija na kružnom toku oduzelo je više vremena nego što sam očekivao. Sada smo ušli u plan Hrvatskih cesta, izradili smo projektnu dokumentaciju koja se nekoliko puta morala mijenjati zbog njihovih uvjeta, a građevinska dozvola je nedavno predana. Prema sporazumu s Hrvatskim cestama, planiramo pokrenuti javnu nabavu i izgradnju tijekom ove godine. Kada govorimo o Ulici Svetog Andrije, očekujemo kompletnu rekonstrukciju ceste, pješačkih dijelova, odvodnje oborinskih voda te izgradnju parkirališta kod groblja. Prometnica će biti obnovljena do Ulice Matije Gupca. Nadalje u sljedećoj fazi planiramo proširenje i obnovu kolnika u Grabovnici do kapelice u Grabovnici, kako bismo riješili probleme s prometom velikih vozila koje se tu pojavljuje. Što se tiče Grabovnice, svjesni smo postojećeg stanja nogostupa koji nije u najboljem stanju. Iako Grabovica već ima nogostup, uložit ćemo napore da u projekt uđe i obnova nogostupa.

Bosiljevo

Ove godine u planu je izgradnja pješačke staze u Bosiljevu. Čitatelje zanima planira li se izgradnja pješačkih staza u Suhaji i Derezi?

– Sve naše ceste trebaju dobiti nogostup, to je cilj svih godina. Radi se o radovima koji su vrlo skupi, a upravo sela koja spominjete su u nadležnosti Hrvatskih cesta. Mi kao porezni obveznici plaćamo Hrvatskim cestama značajan novac. Županijskim cestama također ulažemo značajna financijska sredstva, a svi ti radovi uključujući sigurnost prometa, pa i pješaka, su u njihovoj nadležnosti. Želja nam je da se ovi radovi riješe što prije, ali oni ovise prije svega o nečijoj drugoj odluci. Unatoč obećanjima koja nam se daju godinama, poput Bosiljeva, novci završe negdje drugdje. Ne smijemo biti previše ljuti na njih jer ako ćemo ih  „špotati“  u konačnici nećemo dobiti ni novac od njih. U budućnosti, svatko treba raditi svoj posao. Moja funkcija gradonačelnika često se svodi na obećanja i lobiranje kod onih koji su stvarno nadležni. Za Bosiljevo neki kažu predizborna kampanja, pa ako nam netko nešto i napravi kroz izbore dobro, daj Bože da su onda izbori i češće. U dijelu Bosiljeva smo uspjeli napraviti nešto nogostupa vlastitim sredstvima ali nema logike da mi asfaltiramo „tuđe dvorište“.  Svatko treba raditi svoj posao, a novac poreznih obveznika Grada Čazme treba se iskoristiti na gradske ceste, ne na državne. Bez obzira na to, želimo potaknuti Hrvatske ceste da se angažiraju dalje. Natječaj za izgradnju nogostupa u Bosiljevu je raspisan. Nakon izbora izvođača, počinje konačna izgradnja novog nogostupa kroz Bosiljevo. Razgovaramo da on dođe do OpĆevca  gdje oni traže i naše financijsko učešće. naravno da ćemo se uključiti samo da se napravi. U planu je u dogledno vrijeme pješačku stazu nastaviti do Dabaca. Spomenuta je Dereza koja je također vrlo problematična, a isto je državna cesta. Naši zahtjevi su već poslani ranijih godina, ukazujemo na taj problem. Cerina je također opasna  za pješake kao i Suhaja koja je županijska cesta za što nam direktorica ŽUC-a kaže da nismo na redu i da nema novaca. Nadam se da će se i te stvari popraviti. Imamo obećanje župana koji razumije ovu problematiku da će se odnos sa Županijskim cestama i Gradom Čazma bitno poboljšati.

Upravo za taj most na Bukovini pitaju i naši čitatelji kada će on u izgradnju?

– Taj most i naši vijećnici spominju već dva mandata. To je mala investicija ali grad nikako da dobije suglasnost za njega od Županijskih cesta u čijoj je on nadležnosti. Ja vjerujem da će se stvari promijeniti i da ćemo to uspjeti napraviti.

Kada će Cerina dobiti pješačku stazu i novu javnu rasvjetu?

– Krenuli smo u obnovu javne rasvjete. Nije to samo Čazma koja dobiva LED javnu rasvjetu , nego i sva naša naselja. Od Dabaca do Čazme, postavljena je nova LED rasvjeta. Od Čazme do Vagovine također je nova LED rasvjetu, a sada je na redu pravac  Cerina i Miklouš.

Žitelji Cerine traže i dječje igralište.

– Svako naše naselje će dobiti sprave za dječje igralište, naručujemo svake godine  nešto. Dobit će i Cerina, dobit će svako naselje neko mini dječje igralište koje bi trebalo zadovoljiti potrebe najmlađih. Ali kao što ste rekli, nogostupi su naša rak rana. To je točno, ali velim, ne ovisi samo o gradonačelniku i o novcima kojima raspolaže gradski proračun. Napraviti sve nogostupe iz našeg proračuna nismo kadri ili da napravimo nogostupe i ništa drugo. Možemo i tako, ali ima niz projekata koje moramo financirati, koji možda izgledaju beznačajno. Kažu građani, „gradi samo muzeje”!”, pa i taj muzej je baština ovog grada. Mi nemamo velikih industrija. Mi nemamo velikih poduzeća . Zašto nemamo? Pa zato jer je takvo vrijeme. Možda nismo poduzetnicima zanimljivi za velike projekte. Činimo sve da ih privučemo, ali da li bismo imali i radne snage? Pa imamo i u našem malom gradiću preko stotinjak, možda i dvjestotinjak ljudi koji nisu iz Čazme, došli su iz drugih zemalja i rade ovdje u našem gradu. Da li imamo radne snage ili nemamo za neke velike tvornice? Ja bih rado da dođu tvornice, ali eto, tu smo gdje smo. Moramo obnavljati sve ono što imamo i pokriti se pokrivačem onako kako je dugačak. Proračun Grada Čazme ove godine iznosi 14 milijuna eura. To je vrlo značajan iznos i nikada nije bio takav.

 Što je s obilaznicom Grada Čazme? Pitanje je, s obzirom na smanjen intenzitet teretnog prometa, treba li Čazmi uopće obilaznica?

– Već sam rekao u nekoliko navrata u ranijim izjavama, ne treba nam obilaznica. Što da nas zaobilazi? Tranzitni promet koji je nekada prolazio iz Podravine preko Čazme, točnije Đurđevac, Bjelovar, Čazma, Zagreb, danas kroz Čazmu više ne postoji. Tranzitni promet je preusmjeren, posebno izgradnjom brze ceste Bjelovar, Vrbovec, Zagreb. Stoga postaje besmisleno razmatrati obilaznicu. Prije četrdesetak ili možda pedesetak godina, ideja čazmanske obilaznice bila je realna. Tadašnja planirana obilaznica imala je trasu od svega tri kilometra, ulazila je negdje kod Denisa u Ulici Milana Novačića i izlazila ispod benzinske pumpe i ukupno je bila duga tri kilometra. Danas funkcionalnost te obilaznice nije neka velika. Dakle, ne trebamo više razmatrati tu obilaznicu. Mičemo je iz prostornog plana i nećemo više govoriti o njenoj trasi. No, trebamo razgovarati o nečem drugom, novom projektu slične svrhe. Kandidiramo jedan drug projekt koji nećemo zvati obilaznica nego industrijska cesta zato jer će povezivati naše tvornice u Čazmi, koje su uspjele preživjeti privatizaciju i druge izazove. Na tom području imamo Intru, drvnu industriju i poduzetničku zonu. Cesta bi trebala pratiti široke livade uz potok Bukovinu, ona je u projektiranju i bit će kandidirana za financiranje od strane Europske unije. Time bismo osigurali bolju opskrbu tvornica, posebno drvne industrije, koja trenutno ometa promet u blizini škole. Ova nova cesta će biti kraća, ali sigurno funkcionalnija od prethodne zamisli o obilaznici. Izlazit će kod zone male privrede, Ekonomije i benzinske crpke i bit će kraća, ali funkcionalnija. 

 Puno ljudi komentira tzv. Vincekovićeve traktore koji svakodnevno prolaze kroz grad Čazmu da uništavaju kolnike i ostavljaju blato iza sebe. Može li Grad što tu učiniti?

– To nisu Vincekovićevi traktori već se  radi  o tvrtkama u kojima je gospodin Vinceković suvlasnik s drugim osobama. Oni su preuzeli tvrtke koje su bile nekadašnji PIK. Njihov vozni park je takav kakav jest. Ja ću reći da je netko u ovoj zemlji izdao homologaciju tim vozilima i koliko znam većina tih vozila je nabavljena preko europskih fondova i uvezena u Hrvatsku. Oni su takvih gabarita kakvi jesu. Ja se slažem s vama da su za naše prometnice ta vozila prevelika, ali netko ih je homologizirao, netko ih je registrirao i to su aktivna vozila na prometnicama. Kako  može bilo tko reći da se ta vozila ne smiju voziti prometnicama? Prometnice su tu da se njima vozi i to je tako. Nanošenje blata i svega što imamo na cesti, znamo kako bi to trebalo funkcionirati, da se blato mora čistiti, da svatko tko napravi probleme takve vrste je dužan te probleme otkloniti. Stoga, tu su i policijske službe, tu su i komunalni redari za one prometnice koje su u nadležnosti Grada. Mi upozoravamo i nastojimo odgovorne ljude iz tih tvrtki usmjeriti da taj posao koji obavljaju bude u jednom suživotu. Na kraju krajeva, i u tim tvrtkama radi preko stotinjak ljudi. Kako je to bilo prije 40 godina? Da, traktori su bili manji. Moj otac je imao mali traktor s kojim je obrađivao zemlju. Danas to više nije tako i jednostavno funkcioniramo na drugačiji način. Naša infrastruktura ne prati razvoj tehnologije. O cestama smo razgovarali maloprije. Koliko možemo odjednom povećati gabarite prometnica za ta vozila? Ne možemo, a imamo i državne prometnice, poput Grabovnice. Gabariti državnih cesta su poznati, najmanje moraju biti šest metara, ali ta vozila često prelaze i tu granicu od 3 metra. Kada se vozimo iza tih vozila, vidimo da su prevelika, ali to nije problem ni u tim tvrtkama, ni u gradonačelniku, ni u policiji koja treba kontrolirati sigurnost prometa, možda je problem u onima   koji su legalizirali ta vozila, tko ih je pustio u promet ako su ona prevelika. Sva vozila su registrirana i to je odgovor kakav je. Mi možemo  jedino učiniti da svi živimo u jednom suživotu i da se svi međusobno razumijemo i nastojimo da tvrtke rade, a mi ponekad da budemo strpljivi.

 Pozivamo građane i mi da budu malo tolerantniji jer upravo zahvaljujući ovoj bioelektrani Grad Čazma je imao električnu energiju nakon olujnog nevremena 15.rujna 2022.

– Nakon onog nevremena, imali smo nekoliko stotina metara porušenih dalekovoda i da nije bilo bioelektrane, Čazma bi bila tjedan dana u mraku i ne bismo imali struju. Pa evo, i neka korist od svega toga, zaključio je Pirak.

Vezane vijesti

spot_img
spot_img
- Slušaj Super narodni radio -

Crna kronika