Hrvatska u posljednjih 30 godina ima više od 900 tisuća stanovnika manje. Od popisa stanovništva 1991. do popisa 2021. zabilježeno je kako nema 23 % populacije što nas je svrstalo među pet najvećih demografskih padova u Europskoj uniji. U zadnjih 10 godina izgubili smo 396.360 stanovnika što označava da nas je 9,25 % manje u odnosu na 2011. godinu. To su, uistinu, poražavajući podaci.
Predstavljena je i prva Strategija demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine kao prvi akt strateškog planiranja vezan za demografske izazove izrađen nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. U Strategiji su spomenute samo neke od okolnosti i čimbenika za smanjenje broja stanovništva poput otvaranja europskog tržišta rada te se navodi kako su demografske promjene, uz one klimatske te digitalnu i tehnološku transformaciju, jedan od megatrendova našeg doba. Uz to, Strategija naglašava kako će se Hrvatska morati pravovremeno i adekvatno prilagođavati novonastalim globalnim izazovima i kontinuirano težiti pronalasku odgovora na popratne demografske promjene. Kako to učiniti?
Zaključci Vijeća EU-a sadržavaju opsežne mjere koje su neophodne u oblikovanju demografskih politika za suočavanje s demografskim promjenama. Navedenim zaključcima Vijeće EU-a poziva države članice da, između ostalog:
– osmisle i ažuriraju okvir za demografske politike koji uključuje socijalne partnere, civilno društvo i druge relevantne dionike
– pristupe rješavanju neusklađenosti ponude radne snage i potražnje za radnom snagom uslijed digitalne transformacije, globalizacije te demografskih promjena
– potiču poboljšanje razina vještina kroz cjenovno pristupačno, dostupno i uključivo kvalitetno obrazovanje i osposobljavanje te cjeloživotno učenje
– potiču stjecanje vještina na području STEM-a i ulaganje u istraživanje, inovacije te umjetnu inteligenciju
– podižu svijest o važnosti uključivanja žena, mladih, starijih radnika i osoba s invaliditetom na tržište rada
– provedu uključive politike o ravnoteži poslovnog i privatnog života te osiguraju jednake plaće za rad jednake vrijednosti za žene i muškarce
– potiču ulaganja u djecu i različite oblike podrške obiteljima
– naglašavaju važnost međugeneracijske solidarnosti, promiču aktivno i zdravo starenje i osiguraju potporu starijem stanovništvu
– jačaju svijest o pravima starijih osoba na dostojanstven život i sudjelovanje u društvu
– promiču prava starijih osoba s invaliditetom i istražuju usklađenost invalidskih i starosnih mirovina odgovaraju na izazove i koriste se mogućnostima koje proizlaze iz sve veće potražnje za dugotrajnom skrbi zbog starenja stanovništva
– utvrde područja koja zahtijevaju intervenciju u pogledu pristupačnosti prijevoza
– osiguraju adekvatnu socijalnu zaštitu za sve zaposlene i samozaposlene osobe
– razmotre zakonitu migraciju kako bi se ublažilo smanjenje radno sposobnog stanovništva.
Koji su gradovi u Hrvatskoj počeli provoditi neke od spomenutih mjera?
Prema nekim procjenama, u Hrvatskoj je 20 % parova koji se bore s neplodnošću. Grad Osijek je zato 2021. godine uveo potporu mladim obiteljima za medicinski potpomognutu oplodnju kako bi poboljšali demografska kretanja i pomogli mladim parovima koji imaju problema za začećem. Istu mjeru provode još poneki gradovi u Hrvatskoj poput: Ploča, Umaga, Bakra, Makarske, Starog Grada i Siska. Činjenica je kako se sve više provodi demografskih programa i projekata, ali rezultati nisu obećavajući. Samo usporavaju ovaj negativni trend.
Uz poražavajuće podatke procjene su kako će negativan trend u budućnosti rasti ako ne dođe do drastičnih promjena glede pronatalitetne politike, ali i ukupne kvalitete života u Lijepoj našoj.
