Plitvička jezera naš je najveći i najstariji nacionalni park. Prirodna ljepota privlačila je turiste i brojne stanovnike. Kristalna modrozelena voda, ljepota jezera i slapova, flora i fauna, planinski zrak jedni su od razloga zašto su Plitvička jezera proglašena UNESCO-vom svjetskom prirodnom baštinom i to među prvima u svijetu.
Nacionalnim parkom Hrvatske proglašena su 8. travnja 1949. godine, a nalaze se na području dvije županije. Ličko-senjskoj županiji pripada 91% parka, a karlovačkoj 9%. Naziv “Plitvice” prvi je spomenuo župnik Dominik Vukasović u dokumentu iz 1777. godine. Kako je voda taložila vapnenac tako su nastajali plitki bazeni, pličine ili plitvice, po kojima je nacionalni park i dobio svoj današnji naziv. Nacionalni park obuhvaća 16 jezera različitih veličina povezanih prekrasnim slapovima od kojih se ističe jedan, najviši u Hrvatskoj. Visok je 78 metara i ne dolazi iz jezera niti pada u jezero. Voda slapa potječe od potoka Plitvica i pada niz okomitu vapnenačku stijenu. Jezera u parku se dijele na Gornja (12 jezera) i donja (4 jezera). Plitvička jezera i slapovi geološki su mladi, nastala su prije 12.000 godina, a neka slapišta nemaju ni 4000 godina. Na jezerima izvire i rijeka Korana, koju stvaraju slapovi.
Plitvička jezera neprestano mijenjaju svoj oblik, a znanosti su i dan danas neobjašnjiva. Veličanstveni prikaz koji svakog posjetitelja ostavlja bez daha i povezuje ga s prirodom. Plitvička jezera savršena su za posjet u bilo koje godišnje doba. Ljeti, kada pokazuju svoju pravu ljepotu. Jesenske boje čine ih drugačijima i posebnijima. Zaleđeni slapovi, zvuk jezerskih voda, bjelina i sige fascinirati će svakoga.
