Što povezuje Roberta De Nira, Ćiru Blaževića i Nelsona Mandelu?
Ulaskom u 2024. godinu ostavili smo za sobom mnoge nepotrebne brige i događaje, no za sve muškarce briga o vlastitom zdravlju treba i dalje ostati prioritet.
Kada bismo Vas upitali što povezuje poznate glumce Roberta de Nira, Sir Iana McKellena (X Men, Gospodari prstenova), Sir Rogera Moorea (najdugovječniji filmski agent 007), Nobelovca Nelsona Mandelu ili našu nogometnu legendu Ćiru Blaževića, odgovor se krije u jednom od vodećih uzroka smrtnosti kod muškaraca – riječ je o raku prostate.
Kada je riječ o raku prostate, i dalje na europskoj razini postoji niz neriješenih pitanja i izazova, bilo da je riječ o kasnom postavljenju dijagnoze, nejednakoj dostupnosti liječenju među državama članicama,stigmi povezanoj sa simptomima bolesti, povezanim tegobama i fragmentiranoj skrbi između primarne zdravstvene zaštite i bolnica. Upravo je ove probleme u nadolazećoj godini Europa stavila na zdravstveni radar. Rak prostate je u samom vrhu kao uzrok smrtnosti od raka kod muškaraca diljem svijeta. Muškarci imaju 2-3 puta veću vjerojatnost da obole od raka prostate ukoliko su od istoga bolovali otac, brat ili sin.
Prema nekim međunarodnim istraživanjima, muškarci su znatno manje skloni posjetiti liječnika ili prijaviti simptome zdravstvenom stručnjaku, svega 60 % muškaraca odlazi liječniku na godišnje redovne preglede a 40 % ih ne želi ići dok nešto „ozbiljnije“ nije u pitanju. Koliko je važna podrška unutar obitelji i prijatelja svjedoči podatak o 20 % muškaraca koji bi posjetili liječnika samo kako bi ih njihova draga osoba prestala „nagovarati“ na pregled.
Vodeći računa da važne teme, poput muškog zdravlja, stavimo pravovremeno na zdravstveni radar, gledajući u najbolje prakse i zdravstvene politike diljem svijeta, Health Hub je kao regionalni policythink tank za zdravstvo predstavio svoju specijaliziranu emisiju o zdravstvenim trendovima i politikama „HEALTH POLICY RADAR“. Osluškujući preporuke EU zdravstveno-političkog ekosustava, upravo je tema muškog zdravlja i raka prostate nešto što zahtijeva dodatnu pažnju i zajedničko djelovanje svih dionika, kako bi se poboljšala zdravstvena pismenost, potaknula prevencija te omogućili bolji ishodi liječenja uz inovacije koje produljuju život i čine ga kvalitetnijim. Štoviše, mnoge preporuke pozivaju na suradnju udruženja žena oboljelih od raka dojke kako bi podijelile s udruženjima muškaraca oboljelih od raka prostate dobre prakse, jer su napravile važne pomake u proteklom desetljeću, od podizanja svijesti, do omogućavanja dostupnosti novih metoda dijagnostike i liječenja.U prvoj emisiji „HEALTH POLICY RADAR-a“ gostovali su zdravstveni stručnjaci s područja urologije, urološke onkologije te predstavnik pacijenata oboljelih od raka prostate.
„Hrvatska je na inicijativu Ministarstva zdravstva i ministra prof. dr. sc. Beroša, uz stručnu podršku akademika Željka Kaštelana i članova Povjerenstva, nastavno na preporuku Europskog vijeća i Komisije, odlučila krenuti među prvima, ako ne i prva, u Europi i svijetu, koja kreće s jednim takvim programom kao što je Nacionalni program za rano otkrivanje raka prostate, a nakon što smo do sada imali praksu tzv. oportunističkog probira na vlastitu inicijativu ili preporuku liječnika“, izjavio je prim. dr. sc. Tomislav Kuliš, specijalist urologije, voditelj Centra za prostatu, Klinika za urologiju KBC-a Zagreb.
Podržavajući uvođenje Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka prostate, gdin. Velimir Korak, dipl. ing. geofizike, predsjednik Hrvatskog društva bolesnika s rakom prostate koji se gotovo puno desetljeće nosi s borbom protiv metastatskog raka prostate, istaknuo je kako je rad na prevenciji vrlo važan, no potrebno je pažnju usmjeriti i na one bolesnike koji su u metastatskom stadiju bolesti, kako bi im bile dostupne najsuvremenije metode u svim linijama liječenja (od prve do četvrte linije liječenja) za poboljšanje ishoda, duže preživljenje i kvalitetniji život.
„Kada govorimo o metastatskom raku prostate, Hrvatska ima jako dobre mogućnosti liječenja. Ono što nam nedostaje na razini KBC-ova,i za što se nadamo da će uskoro biti dostupni, su tri stvari: radioterapijski uređaji koji služe za ciljano zračenje metastaza na malim poljima, skupina tzv. PARP inhibitora koji služe za „popravak DNA“ te skupina radionuklida“, istaknula je doc. dr. sc. Marija Gamulin, dr. med., specijalistica radioterapije i onkologije, voditeljica Odjela za urogenitalne tumore Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.
„HEALTH POLICY RADAR“ s temom „Muško zdravlje na zdravstvenom radaru – Inovacije dostupne svakom muškarcu“ možete pogledati na YouTube kanalu: