Kako je izbjeći?
Postblagdanska depresija je fenomen koji je itekako prisutan u našim životima, a evo o čemu se radi i kako s njom izaći na kraj.
Svi pričaju o blagdanskoj depresiji, novogodišnjem bluesu i depresiji tijekom blagdana. No razdražljivost, ravnodušnost, promjene u raspoloženju i slični simptomi mogu nas zadesiti i nakon što se sva blagdanska euforija konačno stiša.
Postblagdanski sindrom, stres ili depresija pojava je koja ima iste karakteristike kao anksioznost ili poremećaj raspoloženja: nesanica, manjak energije, razdražljivost, poteškoće u koncentraciji i tjeskoba. Ali za razliku od kliničke, postblagdanska depresija traje kraće. Iako se više pažnje posvećuje depresiji uoči i tijekom blagdana, nezadovoljstvo nakon istih je itekako prisutno kod mnogih.
Stres oko blagdana, organizacija, jurnjava, kupovina poklona, očekivanja od samih praznika, okupljanje s obitelji i prijateljima, završavanje poslovnih zadataka prije blagdana… Sve ovo može biti vrlo emotivno iscrpljujuće, a kad se sve stiša i vrati na staro, lako možemo možemo osjetiti postblagdansku depresiju.
Uz sav taj stres, unos šećera (blagdanske poslastice, kolači, torte i slatkiši) imaju golemu ulogu u pojačanju osjećaja tjeskobe, baš kao i prekomjerni unos alkohola.
Hladno vrijeme i manjak sunčeve svjetlosti snažno utječu na ljudski organizam, dolazi do povećane potrebe organizma za energijom pa jedemo više i brže. Teško je u obilju hrane i pića karakterističnog za zimsko blagdansko ozračje naći granicu i stati. Rezultate neobuzdanog uživanja relativno brzo detektirat će vaga.
„Čovjekov unutrašnji sat zimi traži jaču hranu s više masti i ugljikohidrata, pa zimi dnevno unesemo i do 200 kalorija više, što uz manje kretanja i tjelesne aktivnosti rezultira povećanjem tjelesne mase. Nemojte se zalijepiti za blagdanski stol, jer to obično završava isprobavanjem svega ponuđenog i impulzivnim prejedanjem, koje naknadno rezultira osjećajem krivnje. Nakon faze prejedanja slijedi faza u kojoj osjećamo tromost, težinu i nadutost, često udružene s osjećajem bezvoljnosti, samosažaljenja ili čak depresije. “, poručili su iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Kako bi izbjegli gore navedene probleme, dobro bi bilo u prehranu ubaciti svježe voće, povrće i jela od integralnih žitarica te ograničiti unos pržene i masne hrane. Nikako ne preskačite doručak. Budite umjereni u konzumiranju alkohola, a između pića uvijek popijte čašu obične ili mineralne vode. I ono što je izuzetno važno, izbjegavajte prejedanje kasno navečer i odlazak na spavanje punog želuca.
Možda upravo tijekom zime izuzetno je važno posvetiti se svome tijelu, a svi oblici tjelovježbe više su nego dobrodošli.
Zimski mjeseci idealni su za aktivnosti poput klizanja, skijanja, sanjkanja, planinarenja i hodanja šumom. Tjelovježbom i aktivnostima na otvorenom jačate imunitet, sretniji ste i zadovoljniji pa vas ni poslijeblagdanska depresija neće lako zahvatiti, a izbjeći ćete i dobivanje neželjenih kila.
Vodite računa o sebi – spavajte dovoljno, zdravo se hranite, vježbajte te smanjite unos šećera i alkohola.
Ne trebate izbjegavati druženja – socijalne interakcije ključne su za naše blagostanje. Izdvojte vrijeme za prijatelje i za hobije u kojima uživate.
Budite strpljivi i blagi prema sebi – ovi osjećaji neće zauvijek trajati, samo je potrebno vrijeme.
Imate priču ili informaciju?
Želite na neki problem upozoriti ili nekoga istaknuti?
Pošaljite nam poruku.
Vaši podaci neće biti javno objavljeni niti proslijeđeni trećim stranama.
