Kako je izbjeći?
Postblagdanska depresija je fenomen koji je itekako prisutan u našim životima, a evo o čemu se radi i kako s njom izaći na kraj.
Svi pričaju o blagdanskoj depresiji, novogodišnjem bluesu i depresiji tijekom blagdana. No razdražljivost, ravnodušnost, promjene u raspoloženju i slični simptomi mogu nas zadesiti i nakon što se sva blagdanska euforija konačno stiša.
Postblagdanski sindrom, stres ili depresija pojava je koja ima iste karakteristike kao anksioznost ili poremećaj raspoloženja: nesanica, manjak energije, razdražljivost, poteškoće u koncentraciji i tjeskoba. Ali za razliku od kliničke, postblagdanska depresija traje kraće. Iako se više pažnje posvećuje depresiji uoči i tijekom blagdana, nezadovoljstvo nakon istih je itekako prisutno kod mnogih.
Stres oko blagdana, organizacija, jurnjava, kupovina poklona, očekivanja od samih praznika, okupljanje s obitelji i prijateljima, završavanje poslovnih zadataka prije blagdana… Sve ovo može biti vrlo emotivno iscrpljujuće, a kad se sve stiša i vrati na staro, lako možemo možemo osjetiti postblagdansku depresiju.
Uz sav taj stres, unos šećera (blagdanske poslastice, kolači, torte i slatkiši) imaju golemu ulogu u pojačanju osjećaja tjeskobe, baš kao i prekomjerni unos alkohola.
Hladno vrijeme i manjak sunčeve svjetlosti snažno utječu na ljudski organizam, dolazi do povećane potrebe organizma za energijom pa jedemo više i brže. Teško je u obilju hrane i pića karakterističnog za zimsko blagdansko ozračje naći granicu i stati. Rezultate neobuzdanog uživanja relativno brzo detektirat će vaga.
„Čovjekov unutrašnji sat zimi traži jaču hranu s više masti i ugljikohidrata, pa zimi dnevno unesemo i do 200 kalorija više, što uz manje kretanja i tjelesne aktivnosti rezultira povećanjem tjelesne mase. Nemojte se zalijepiti za blagdanski stol, jer to obično završava isprobavanjem svega ponuđenog i impulzivnim prejedanjem, koje naknadno rezultira osjećajem krivnje. Nakon faze prejedanja slijedi faza u kojoj osjećamo tromost, težinu i nadutost, često udružene s osjećajem bezvoljnosti, samosažaljenja ili čak depresije. “, poručili su iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Kako bi izbjegli gore navedene probleme, dobro bi bilo u prehranu ubaciti svježe voće, povrće i jela od integralnih žitarica te ograničiti unos pržene i masne hrane. Nikako ne preskačite doručak. Budite umjereni u konzumiranju alkohola, a između pića uvijek popijte čašu obične ili mineralne vode. I ono što je izuzetno važno, izbjegavajte prejedanje kasno navečer i odlazak na spavanje punog želuca.
Možda upravo tijekom zime izuzetno je važno posvetiti se svome tijelu, a svi oblici tjelovježbe više su nego dobrodošli.
Zimski mjeseci idealni su za aktivnosti poput klizanja, skijanja, sanjkanja, planinarenja i hodanja šumom. Tjelovježbom i aktivnostima na otvorenom jačate imunitet, sretniji ste i zadovoljniji pa vas ni poslijeblagdanska depresija neće lako zahvatiti, a izbjeći ćete i dobivanje neželjenih kila.
Vodite računa o sebi – spavajte dovoljno, zdravo se hranite, vježbajte te smanjite unos šećera i alkohola.
Ne trebate izbjegavati druženja – socijalne interakcije ključne su za naše blagostanje. Izdvojte vrijeme za prijatelje i za hobije u kojima uživate.
Budite strpljivi i blagi prema sebi – ovi osjećaji neće zauvijek trajati, samo je potrebno vrijeme.
