Božićni i novogodišnji blagdani su pred vratima. Vrijeme je to kada će velik broj građana nabavljati petarde, rakete i druga pirotehnička sredstva za zabavu. Pucnjava u tim danima djeluje uznemiravajuće na ljude, a od nje posebno pate životinje, prvenstveno psi, koji si sami ne znaju i ne mogu pomoći. Kako oni proživljavaju te dane ljudskog „ludovanja“ i kako o njima brinuti.
Sve što se dešava u tom periodu dešava se uglavnom kod pacijenata koji inače imaju strah od pucnjava i grmljavine, ali u tom periodu od deset dana se intenzivira. Manifestira se na način da psi imaju problema s tlakom, izrazito im je ubrzano disanje, imaju neurološke ispade, neki čak dobiju i epileptičke napade, a nažalost neki od njih i uginu od zastoja srca jer strah je jači i njihovo veliko srce to nemože izdržati.
Jedini način da im se pomogne je držati ih pod sedativima poput apaurina ili normabela, kao i kod ljudi.
To su situacije na kojima se mora na dnevnoj bazi psa imati na terapiji koja naravno, ima nuspojavu, pa treba biti oprezan. Primjerice, pacijentu starom 12 godina ne možeš dva dana za redom dati normabel. Znači, sutra treba bit oprezniji i pauzirati. Taj pas onda drugi dan ostaje izložen onome što čuje okolo, naravno to čuje i ovaj koji nije na apaurinu, ali ne reagira kao ovaj. Ima osjetljivih pasa koji čak od straha uginu – objašnjava veterinar kojem većinom dolaze vlasnici koji svoje životinje nose na dlanu. Takvi pak jako brinu o svojim ljubimcima pa ih skrivaju, nose u sobu koja je najmanje izložena buci i slično. Psi ostavljeni vani na hladnoći, vezani lancem, što nije rijedak slučaj, najugroženiji su.
Lagao bih kad bih rekao da ovdje dolaze psi s ozlijeđenim šapicama i otkinutim ušima. Najviše imamo stresnih situacija, ali ni to nisu situacije s namjerom gdje netko baca petardu da životinju stjera u kut. Ljudi bacaju petarde iz zabave, ne razmišljajući da u pet kuća u okolici žive psi, a u dvije od njih psi umiru od straha , kaže veterinar Genter, te dodaje kako su unatrag dvije godine zabilježili tek dvije povrede kada je jedan lovački pas ustima zgrabio bačenu petardu i jedno pseće uho stradalo je na isti način.
Kako kod kuće ublažiti strah od petardi i vatrometa?
Ne može se ništa napraviti u smislu potpune preventive, svi je čuju i ovi sedirani i ovi koji nisu pod tabletama, ali manje reagiraju neurološki na to. Pucanje kod osjetljivih pasa izaziva neurološki stres koji se onda odražava ne samo kroz način ponašanja, primjerice poklapanje ušima, nego i na rad srca, cirkulaciju općenito i može biti fatalno. Svaku godinu imamo slučaj da pacijent završi na infuziji zbog neurološkog ili kardiološkog šoka. Nema pravog lijeka, osim prevenirati bacanje petardi – kaže Genter.
Nije lako gledati ljubimce kad su u strahu – psi nerijetko cvile, drhte, nemirni su i traže neki zabačeni kutak za prijeko potreban mir. U tim trenutcima odbijaju hranu, rep im je podvijen, te se tresu. I inače smireni psi znaju biti uznemireni i pod stresom u ovo doba godine, raste im krvni tlak, dolazi do navale adrenalina i oslobađanja hormona stresa, a kod onih osjetljivijih, pretjerana stimulacija može dovesti i do ozbiljnih napada panike.
Kako bismo kod kuće spriječili ili barem umanjili utjecaj i posljedice ovih intenzivnih poticaja, možemo isprobati sljedeće: kod kuće psu osigurajmo miran i siguran prostor, u kojem će se osjećati ugodno i zaštićeno, zatvorimo prozore i vrata, kako bismo eliminirali ili smanjili intezitet buke, pojačajmo glazbu ili televizor, bilo što da nadjačamo zvuk vatrometa i/ili petardi, pripremimo psu njegove posebne poslastice za utjehu i odvraćanje pažnje, mazimo psa, budimo mu podrška, svakako moramo biti uz njega dok je u strahu. Prilikom šetnje, psa obavezno držimo na povodcu, a najvažnije je da i mi ostanemo smireni, da na psa prenesemo tu smirenost i pojačamo mu osjećaj sigurnosti i ugode.
Ipak, Genter apelira na vlasnike pasa da im ne daju na svoju ruku tablete za smirenje već da provjere prije kod svog veterinara što i koliko je pametno dati, a psa u slavljeničkim noćima neka sklone na sigurno mjesto, u kakvu-takvu izolaciju.
– Nekako se i svijest o uznemiravanju životinja kod ljudi pomalo mijenja i sve ide u pozitivnom pravcu zaključio je na kraju.
Ako ništa od navedenog ne pomaže
Ako vidimo da našem psu ništa ne pomaže, jer, nažalost, neki psi osjete ekstreman strah i paniku u spomenutim situacijama, umiruje nas činjenica da je tu tim naših veterinarskih stručnjaka koji su tu uvijek za nas i naše ljubimce.
Znajući da su nam ljubimci sigurni, lakše se opustiti i uživati u ovom blagdanskom razdoblju pred nama.
