Djed Božićnjak kao i svake godine badnju večer provesti će radno, raznoseći poklone širom svijeta. U tijeku su zadnje pripreme.

Patuljci i vilenjaci razvrstavaju zadnja pisma i poklone, a kako bi svatko na vrijeme dobio ono što si je zaželio veselom starcu bijele brade uz patuljke i vilenjake, kao i svake godine pomagati će njegovi najvjerniji prijatelji – sobovi.
Njih osam (Dasher, Dancer, Prancer,Vixen,Comet, Cupid ,Donner i Blitzen) na čelu s Rudolfom prema legendi uskoro će pojesti čarobne lišajeve koja će im dati moć letenja kako bi u jednoj noći mogli obići cijeli svijet i razveseliti djecu širom svijeta.

Sobovi komuniciraju međusobno vizualnim, zvučnim i kemijskim signalima. Imaju istančan osjećaj za miris koji im omogućuje pronaći hranu zakopanu duboko pod snijegom. Primarno su herbivori, a hranu nalaze nedaleko od tla gdje brste nisku vegetaciju. Sobovi imaju noseve posebno prilagođene na hladan arktički zrak, kojima reguliraju temperaturu!
Sobovi su biljojedi i hrane se travom, korijenjem, lišćem i gljivama.
Zahvaljujući papcima i specifičnoj tjelesnoj izolaciji mogu sa samo malo hrane, najčešće mahovine prijeći tisuće kilometara bez obzira da li putovale same kao divlje životinje ili pak vukući saonice Djeda Božičnjaka.
Svi koji vjeruju o legendu o sobu Rudolfu i njegovim prijateljima kao alfa mužjacima mogli bi se razočarati.
Znanstvenici, naime tvrde da se muški sobovi tijekom sezone parenja previše potroše da bi zimi imali dovoljno energije da istovremeno vuku teške terete i održavaju tjelesnu temperaturu.
Također, većini iskusnih i snažnih muških sobova početkom prosinca otpadaju rogovi, a u vrijeme Božića imaju ih uglavnom ženke i mladi neiskusni sobovi.
Ipak Djed Božićnjak je poseban. Zajedno sa svojim prijateljima sobovima, bili oni mužjaci ili ženke predvođeni Rudolfom na božićno jutro razveseliti će mnoge ljude i životinje širom svijeta.

Sobovi, poznati i kao irvasi su vrsta jelena. Nastanjuju područja oko Sjevernog pola (Arktika), a najveća krda sobova se nalaze na Aljasci, u Kanadi i Rusiji. Sob je jako važna životinja u Laponiji gdje sobove koriste za rad i dobivanje mlijeka. Pretpostavlja se da su ih ljudi počeli pripitomljavati još prije 3000 godina.
Rogovi su im razgranati, s brojnim parošcima. Sobovi su prekriveni gustim krznom koje ima dva zaštitna sloja, a široka i ravna kopita su im prilagođena hodanju po snijegu. Težina sobova je između 60 i 170 kilograma, a neke podvrste mogu težiti i do 300 kilograma.
Neki sobovi mogu trčati brzinom od 80 kilometara na sat i prijeđu 5.000 kilometara godišnje. Također su dobri plivači i bez problema mogu preplivati širu rijeku ili veće jezero. Sob je jedina životinja na svijetu koja vidi, i ljudima nevidljivu, ultraljubičastu svjetlost.