Pripreme za Božić počinju tjednima ranije. Slažu se meniji i izvlače prašnjave knjige recepata, ali većina već unaprijed zna što će se naći na blagdanskom stolu u danima koji prethode Božiću i na sam Božić. Svatko od nas ima neko jelo bez kojeg ne može zamisliti Božić, jelo koje se najčešće priprema u kraju iz kojeg potječemo.
Badnjak se najčešće obilježava posnim jelima, jelima od ribe i različitim salatama. Ni u čemu se ne pretjeruje jer nam već sutradan slijedi gozba gdje će se najčešće pronaći više sljedova jela, uz nezaobilazno pečenje. Što će se „okrenuti“ u pećnici ovisi od regije do regije.
Nekada su blagdanski običaji i hrana bili vezani za regionalnu proizvodnju – u svakoj se regiji Hrvatske konzumiralo ono što je bilo najčešće dostupno, imalo značaj lokalne proizvodnje, a vrlo su važni bili, kako se to danas moderno voli nazivati – kratki lanci opskrbe. Dakle, hrana za blagdane nabavljala se od susjeda koji su nešto proizvodili i na lokalnim tržnicama, a dosta se namirnica distribuiralo i preko poduzeća i sindikata, koji su neke proizvode, poput mesa, nabavljali od lokalnih poljoprivrednih proizvođača ili trgovaca. Na takav je način gospodarstvo funkcioniralo i podržavalo domaću, regionalnu proizvodnju.
Božićni običaji u Hrvatskoj danas sve više nalikuju onima u svijetu. Ipak, još uvijek postoje sitne razlike po regijama čije korijene pronalazimo u tradiciji.
U Slavoniji badnji dan započinje svečano već na doručku uz rakiju, vrlo često medenu i posna jela. Stari običaj bio je da se ne jede ništa do večere, koja je obilna i riblja, a danas se često već za ručak priprema fiš paprikaš. Osim fiša, na meniju se mogu naći biranije slatkovodne vrste poput pastrve, soma ili šarana. Jedno od čuvenijih i slasnijih slavonskih ribljih specijaliteta je šaran s rašlja.
Na božićnom stolu najčešće će se naći pečena svinjetina ili piletina, a zadnjih godina, do Slavonije su stigli i običaji spremanja purice s mlincima, što je prije bilo gotovo nepoznato. Kolača će biti u izobilju Od mnoštva suhih kolačića, ističu se orahnjača i makovnjača, šape i slične delicije…
Istra i Kvarner – riblja juhica, maneštra. Osim pečene, naravno, morske ribe, Istrijani će se na Badnjak počastiti još i bakalarom, a često se kuha i riblja juha te pašta na različite načine, ali bez mesa. Ipak, tradicionalna istarska posna jela su maneštra sa slanutkom (u ovom slučaju bez suhih svinjskih rebara. Za Božić će Istrijani ispeći puricu, a često i domaći kruh. Među kolačima će birati između kroštula, kiflica, roščića, čupavaca, orahnjače ili biskupskog kruha – biskvita sa suhim voćem.
Središnja Hrvatska – patka je slatka Badnjak će i ovdje također biti obilježen slasnim ribljim jelima, najčešće od slatkovodne ribe te različitim salatama koje će predvoditi ona od graha, ali tu se još mogu naći i francuska salata te druge inačice od popularnih grahorica.
Međimurci će za Božić ispeći patku, peći će se i guske i purice, a nerijetko će se u danima nakon Božića uživati u sarmi.
U glavnom gradu Hrvatske, Zagrebu trenutno i najatraktivnijoj adventskoj destinaciji u Europi, nema čega nema u ponudi. Zagreb je kao glavni grad i inače mjesto najveće potrošnje i najbolje ponude. Ovdje se za Badnjak uglavnom jedu različite vrste ribe – od slatkovodne do morske, a nije rijetkost da se na blagdanskom stolu nađu i lignje, spremljene na različite načine te danas sve češće i bakalar. Čest prilog je grah salata koja se jede i na sam Božić uz pečenje, ali i francuska ili kupus salata.
Za božićno pečenje u Zagrebu i okolici glavom će najčešće platiti purica, a rjeđe picek ili odojak, koji se čuva za Silvestrovo. Puricu prate nezaobilazni mlinci, ali će se često ovdje pronaći slasni pečeni krumpir te štrukli. Kao predjelo zna se poslužiti i hladetina. I ovdje se za desert jedu orahnjače i makovnjače, uz pregršt suhih kolačića.
U Dalmaciji će se od pečenja najčešće jesti tuka, tj. purica, a česta je i pašticada koja se priprema od najfinijeg goveđeg mesa. Kolači će često biti od suhog voća, poput mandulata u Splitu i okolici ili hiba od smokava ili koromača, na Visu.
U Dalmaciji se još uvijek rade fritule, koje se u mnogim mjestima mijese poslije večere na Badnjak. Na blagdanskom stolu Dalmatinaca često se nađe i dobar komad janjetine.
