Jučer smo pisali kako je počela sezona gripe.
A sa njom dolaze i češće pojave povišene tjelesne temperature. Toplomjer tada postaje najtraženiji mjerni instrument u svakoj kući, ali smo nerijetko u dilemi – da li pouzdanije mjeri temeraturu onaj klasični ili digitalni?
Oba služe svrsi, kažu stručnjaci i ističu da je bitnije kako ih koristimo, odnosno da li točno slijedimo uputstva.
Normalna tjelesna temperatura varira u rasponu od 36,6 do 37,2 stupnjeva, a sve preko toga može biti uzrokovano virusima, bakterijama i raznim upalnim procesima.
Bez obzira da li koristimo digitalni ili klasični toplomjer, treba imati u vidi da oba imaju i prednosti i mane.
Stručnjaci ističu da su ovi uređaji jako korisni i napominju da su primjećena izvjesna odstupanja u ponovljenim mjerenjima kod elektronskih uređaja. Zato je bitno da imamo pri ruci kvalitetan toplomjer, sa ispravnim baterijama i da ga znamo pravilno koristiti.
Digitalni brži, ali se i brže kvari
Sa druge strane, digitalni toplomjer je daleko brži i za oko tri minute saznajemo kolika je temperatura. O tome obavještava zvučni signal, pa je sve dosta olakšano. Ovakvi modeli mjere temperaturu kod odraslih ispod pazuha, rektalno i ispod jezika.
Postoje i beskontaktni elektronski toplomjeri koji omogućavaju neinvazivno mjerenje temerature i posebno se preporučuju kod beba i male djece – oni mjere temperaturu znatno brže od 3 minuta.
Generalno, problem kod elektronskih toplomjera nastaje kada se baterije počnu prazniti i tada postoji mogućnost da rezultati neće biti točni. Samim tim se češće kvare, a također kontakt sa vodom može pokvarit mehanični sistem uređaja.
Toplomjer sa živom bio je najprecizniji, ali je povučen iz upotrebe
Do prije 12 godina u našoj zemlji su se najčešće koristili tzv. živini toplomjeri. Pored toga što su se koristili u domaćinstvima, veliku primjenu su imali u labaratorijama i medicini. Bili su precizni, ali zbog žive, toksične materije, koja je štetna za čovjeka i životnu okolinu, povučeni su iz upotrebe. Ponuđeni su digitalni toplomjeri.
