Jaslice, poznate i kao Božićne umjetnički su, scenski ili ukrasni prikaz Isusova rođenja koji je opisan u Evanđeljima po Mateju i Luki. Sastoje se od pomičnih ili nepomičnih figurica Djeteta Isusa, Djevice Marije, Svetog Josipa te pejsažnih kulisa. Složenije jaslice imaju i mnoge druge likove poput pastira, anđela, Sveta tri kralja te druge. Postoje i žive jaslice s ljudima odjevenima u Mariju i Josipa, koji nepomično stoje, dok živo dijete koje predstavlja Isusa leži u jaslama. Vol i magarac su često njihov sastavni dio, premda se ne spominju u biblijskom opisu Isusova rođenja. Jaslice se postavljaju u domove na Badnjak i ostaju do blagdana Bogojavljanja, a u crkvama do Krštenja Isusova. Prve jaslice je postavio Sveti Franjo Asiški u talijanskom mjestu Grecciju 1223. godine, dok su prve jaslice s figuricama postavljene u samostanu Fussen u Bavarskoj, 1252. godine.
Nadalje, jaslice kakve danas poznajemo potječu iz 16. stoljeća, a procvat su doživjele nakon Prvog svjetskog rata. Najstarije hrvatske jaslice čuvaju se na otočiću Košljunu kraj Krka. Papa Ivan Pavao II. je 1982. započeo tradiciju postavljanja jaslica u Vatikanu na Trgu Svetog Petra ispred božićnog drvca. U Bijeloj kući u božićno vrijeme su izložene talijanske jaslice iz 18. stoljeća, a među poznatijim jaslicama u Europi još su i provansalski santoni, krakovske te napuljske. Po Evanđeljima, Djevica Marija je rodila Isusa uz pomoć svog zaručnika Josipa u hebrejskom gradu Betlehemu, a važno je kazati i to da je Rimski car August zapovijedio popisivanje stanovništva u cijelom carstvu. Svatko je trebao ići u grad svojih predaka. Marija i Josip su bili iz roda kralja Davida pa je za njih popis bio u Betlehemu.
Zbog gužvi nisu mogli naći mjesto u svratištima. Sklonili su se u spilju kraj grada gdje pastiri sklanjaju svoje životinje od nevremena. Tu je Marija porodila Isusa, povila ga i smjestila u jasle. U blizini su pastiri čuvali stada, prišao im je anđeo Gospodnji i rekao: “Ne bojte se! Evo javljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod! Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj – Krist, Gospodin. I evo vam znaka: naći ćete novorođenče povijeno gdje leži u jaslama.” Pastiri su posjetili Isusa, Mariju i Josipa, a Marija u sebi pohranjivaše sve te događaje te ih prebiraše u svome srcu. Uskoro su se smjestili na bolje mjesto jer se našao smještaj. Poslije je zvijezda repatica dovela Sveta tri kralja do Isusa. Središte je dijete Isus, koji leži na slami, a uz njega su majka Marija i Sveti Josip. Isto tako, tu su životinje: magarac, vol i druge pa i anđeli i pastiri.
Kada je riječ o izradi jaslica u svijetu postoje različiti običaji. Tako su u Kolumbiji figurice koje predstavljaju Mariju i Josipa odjevene u narodne nošnje, a ponekad su žute ili crne boje kože. Jaslice ne prikazuju uvijek doslovno scene napisane u Evanđeljima, pa se zajedno pojavljuju pastiri i Sveta tri kralja što se nije dogodilo u stvarnosti. U rijetkim slučajevima postoje i figure osoba iz Staroga zavjeta: Adam i Eva, Noa, 12 Jakovljevih sinova, proroka i drugih. U Meksiku postoji tradicija postavljanja jaslica u domovima 16. prosinca kada počinje devetodnevna svečanost sjećanja na zaruke Marije i Josipa.
Također, postoje umjetnički prikazi jaslica koji se mogu prilično razlikovati od tradicije poput figura u obliku geometrijskih likova. Najčešće se nalaze ispod božićnog drvca, a materijal od kojeg se izrađuju figure može biti prirodan poput drveta, papira, kamena, slame, kukuruzovine ili umjetan: plastika, staklo pa i keramika.
