Centar za ekologiju iz Tuzle i Insula Bit j.d.o.o. iz Ivanić-Grada, u suradnji s Fondacijom Heinrich Boell, organizirali su studijski posjet Čazmi u sklopu Projekta LINK – mreža nisko-karbonskih zajednica BiH.
Studijsku grupu, članice LINK mreže, činile su 6 lokalnih zajednica iz BiH, Teslić, Tešanj, Gračanica, Lopare, Maglaj i Šamac, zajedno s predstavnicima HBS-a i CEE-a. Cilj studijske posjete bio je upoznati članice LINK mreže s najboljim praksama i rješenjima za prilagodbu klimatskim promjenama.
Jasminka Bjelovac iz Fondacije Heinrich Boell istaknula je podršku njene fondacije klimatskoj politici i energetskoj tranziciji u Bosni i Hercegovini.
– Radimo puno s lokalnim zajednicama jer smatramo da se upravo tu događaju najznačajnije mjere vezane uz energetsku tranziciju, pogotovo za uključivanje građana. Boravimo ovdje u Hrvatskoj nekoliko dana kako bismo prikupili dobre prakse u općinama koje su slične onima s kojima surađujemo u Bosni i Hercegovini. Čuli smo mnogo zanimljivih iskustava koja možemo vrlo lako prenijeti na ono što se događa u Bosni i Hercegovini, tako da se nadam da je i predstavnicima općina koji su sa mnom ovdje jako zanimljivo. Tu su i novi kontakti, pa se rad može nastaviti i bez nas u budućnosti, izjavila je Bjelovac.
Senad Smajlović, savjetnik za razvojne projekte i europske integracije gradonačelnika Gračanice istaknuo je kako je već nekoliko puta bio u Hrvatskoj na studijskim putovanjima te se upoznao s nekoliko primjera dobre prakse i prenio iskustva.
– U prošlom razdoblju smo radili na izradi strategije za smanjenje energetskog siromaštva. Posebno smo se usredotočili na taj segment te smo u prethodnom vremenu radili na lokalnom okvirnom planu koji očekujemo usvojiti u prosincu. Težina samog plana iznosi oko milijun i osamsto tisuća konvertibilnih maraka za smanjenje energetskog siromaštva, a garantira da će se od 2023. do 2027. godine to siromaštvo smanjiti kroz niz određenih mjera koje je potrebno implementirati i ostvariti, kazao je Smajlović.
Gostima iz Bosne i Hercegovine u Čazmi je predstavljen projekt Biološkog kupališta, za kojeg su Gradu Čazmi u njegovoj realizaciji puno pomogli susjedi Slovenci.
– Mi smo učili na primjeru iz Slovenije i sve njihove negativne stvari smo pokušali poboljšati. Tako smo odabrali drugačiji sustav koji je možda trajniji i brži u samom pročišćavanju vode i omogućuje nam više manipulacija s tim sustavom. Tako da nam voda bude brže čista, ali istovremeno da cijelu godinu bude jednake kvalitete i kristalno čista. Ovo je zaista dobar primjer prilagodbe klimatskim promjenama i uštede energije, izjavila je Dajana Petrina, voditeljica Bioparka Čazma.
