Centar za ekologiju iz Tuzle i Insula Bit j.d.o.o. iz Ivanić-Grada, u suradnji s Fondacijom Heinrich Boell, organizirali su studijski posjet Čazmi u sklopu Projekta LINK – mreža nisko-karbonskih zajednica BiH.
Studijsku grupu, članice LINK mreže, činile su 6 lokalnih zajednica iz BiH, Teslić, Tešanj, Gračanica, Lopare, Maglaj i Šamac, zajedno s predstavnicima HBS-a i CEE-a. Cilj studijske posjete bio je upoznati članice LINK mreže s najboljim praksama i rješenjima za prilagodbu klimatskim promjenama.
Jasminka Bjelovac iz Fondacije Heinrich Boell istaknula je podršku njene fondacije klimatskoj politici i energetskoj tranziciji u Bosni i Hercegovini.
– Radimo puno s lokalnim zajednicama jer smatramo da se upravo tu događaju najznačajnije mjere vezane uz energetsku tranziciju, pogotovo za uključivanje građana. Boravimo ovdje u Hrvatskoj nekoliko dana kako bismo prikupili dobre prakse u općinama koje su slične onima s kojima surađujemo u Bosni i Hercegovini. Čuli smo mnogo zanimljivih iskustava koja možemo vrlo lako prenijeti na ono što se događa u Bosni i Hercegovini, tako da se nadam da je i predstavnicima općina koji su sa mnom ovdje jako zanimljivo. Tu su i novi kontakti, pa se rad može nastaviti i bez nas u budućnosti, izjavila je Bjelovac.
Senad Smajlović, savjetnik za razvojne projekte i europske integracije gradonačelnika Gračanice istaknuo je kako je već nekoliko puta bio u Hrvatskoj na studijskim putovanjima te se upoznao s nekoliko primjera dobre prakse i prenio iskustva.
– U prošlom razdoblju smo radili na izradi strategije za smanjenje energetskog siromaštva. Posebno smo se usredotočili na taj segment te smo u prethodnom vremenu radili na lokalnom okvirnom planu koji očekujemo usvojiti u prosincu. Težina samog plana iznosi oko milijun i osamsto tisuća konvertibilnih maraka za smanjenje energetskog siromaštva, a garantira da će se od 2023. do 2027. godine to siromaštvo smanjiti kroz niz određenih mjera koje je potrebno implementirati i ostvariti, kazao je Smajlović.
Gostima iz Bosne i Hercegovine u Čazmi je predstavljen projekt Biološkog kupališta, za kojeg su Gradu Čazmi u njegovoj realizaciji puno pomogli susjedi Slovenci.
– Mi smo učili na primjeru iz Slovenije i sve njihove negativne stvari smo pokušali poboljšati. Tako smo odabrali drugačiji sustav koji je možda trajniji i brži u samom pročišćavanju vode i omogućuje nam više manipulacija s tim sustavom. Tako da nam voda bude brže čista, ali istovremeno da cijelu godinu bude jednake kvalitete i kristalno čista. Ovo je zaista dobar primjer prilagodbe klimatskim promjenama i uštede energije, izjavila je Dajana Petrina, voditeljica Bioparka Čazma.
Imate priču ili informaciju?
Želite na neki problem upozoriti ili nekoga istaknuti?
Pošaljite nam poruku.
Vaši podaci neće biti javno objavljeni niti proslijeđeni trećim stranama.
